Belgijanac, dvojica Francuza i Talijan pristali su biti zatvoreni u metalni kontejner 18 mjeseci da bi simulirali misiju na Mars u projektu Mars 500 koji predvodi Ruski institut za biomedicinske probleme (IBMP) u suradnji s Europskom svemirskom agencijom (ESA)
Diego Urbina Jerome Clevers Arc'hanmael Gaillard i Romain Charles kandidati su Europske svemirske agencije za projekt Mars 500. Dvojica od ove četvorice u svibnju će se pridružiti trojici Rusa i jednom Kinezu u simulacijskom kontejneru gdje će zatim provesti 520 dana
Instalacije projekta Mars 500 nalaze se u Moskvi, a sastoje se od četiriju zapečaćenih odjeljaka koji zajedno imaju 550 kubičnih metara prostora. Moduli nemaju prozora, a zidovi su prekriveni drvenim pločama da bi osjećaj izoliranosti kod astronauta bio što manji.
Odmah pokraj kontejnera nalazi se kontrolna soba misije iz koje će potencijalne buduće astronaute budnim okom pratiti tim znanstvenika i tehničara. No nakon 250 dana postojat će 20 minuta zakašnjenja između svake poslane poruke iz kontejnera i obratno zbog simulirane udaljenosti od Zemlje.
Otprilike nakon 250 dana posada će se podijeliti na dvije grupe, jedna će preći u drugi kontejner da bi se 'spustila' na površinu crvenog planeta. Astronauti tako moraju proći čak i simulirano spuštanje na Mars. Ako uspješno 'slete', trojica kandidata neko će vrijeme provesti u izmijenjenim i poboljšanim ruskim svemirskim odijelima Orlan koja su zamišljena kao odjeća za šetnju Marsom.
Sva voda i hrana neophodna za putovanje nalazit će se na 'svemirskom brodu'. Astronauti se nadaju da će im dani biti ispunjeni zadacima da bi što više smanjili dosadu svakodnevnice.
'Prvo, kad se probudimo, obavit ćemo standardne medicinske procedure, a zatim će svatko prionuti na obavljanje svog dijela posla za taj dan; kuhanje, čišćenje, eksperimente koji se moraju obaviti i tako dalje. Imat ćemo dovoljno slobodnog vremena da nešto pročitamo ili pogledamo filmove koje će nam poslati obitelj i prijatelji', kaže Romain Charles.
Šef odjela za učinkovitost na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS) Martin Zell vjeruje da će iskustvo Marsa 500 biti jako naporno. U usporedbi s ISS-om, gdje se članovi posade mijenjaju svakih dva do četiri mjeseca uz dodatne povremene posjete raznih svemirskih letjelica, stalni kontakt sa Zemljom te nove eksperimente, misija Mars 500 ima ograničen broj znanstvenih pokusa, potrošnog materijala i opreme, a vrata letjelice otvaraju se tek kad stignu do crvenog planeta.
Organizatori kažu da ako bilo tko od posade odluči napustiti simulaciju zbog izolacije to nije problem, no svakako će ih pokušati uvjeriti da ostanu ako to mogu.
Mars 500 dobio je ime po mogućem trajanju misije do Marsa i natrag korištenjem konvencionalnih pogona. Znanstvenici misle da bi putovanje do 'crvenog planeta' trebalo trajati oko 250 dana, što im prije povratka ostavlja oko 30 dana za boravak na samom Marsu.
Direktorica ljudskog leta u svemir u ESA Simonetta Di Pippo kaže da je Mars krajnji cilj za život i rad na drugom planetu te da Europska svemirska agencija trenutačno surađuje s još 13 drugih sličnih institucija da bi što bolje isplanirali okvir za buduće pothvate, jer je jasno da nijedna država to ne može sama postići. No radi se o doista dugoročnim planovima s obzirom na to da današnja tehnologija nije u mogućnosti pružiti sigurnosti potencijalnim putnicima na Mars.
Amerikanci odnedavno ponovo rade na planu postupnih posjeta izvanzemaljskim lokacijama u Sunčevu sustavu koji uključuje povratak na Mjesec te istraživanje nekih obližnjih asteroida.
