Nažalost, kad pričamo o dinosaurima, većina stvari koje ćemo reći bit će pretpostavke jer još uvijek je malo činjenica o tim gorostasima iz prošlosti. Beletristika, filmovi i spekulacije znanstvenika daju samo dojam da mnogo znamo o tome što se događalo na Zemlji prije oko 65 milijuna godina kad su po šumama i močvarama Sjeverne Amerike i Azije šetali pripadnici obitelji Tiranosaurusa.

Bez obzira na to što se slavni Spielbergov film zove 'Jurski park', T. rex je živio pred kraj mezozoika za vrijeme kasne krede, a nije ni bio jedini Tiranosaurus. Mnoštvo njegovih rođaka živjelo je u isto vrijeme, a veličinom su varirali od malog pernatog Dilonga do Albertosaura koji je bio veći od Rexa. Svi su bili dvonožni, imali dvije male ruke i ogromnu glavu punu oštrih zubi.

T. rex težio je oko sedam tona, bio oko 12 metara dugačak od glave do kraja repa i nalik na guštera iako ne spada u tu porodicu životinja. Primjerci te vrste živjeli su prije oko 85 do 65 milijuna godina, do nepoznatog događaja koji je istrijebio nebrojene vrste širom Zemlje.

Znanstvenici vjeruju da su neki mesožderi među dinosaurima, uključujući T. rexa, bili prekriveni perjem kad su se izlegli. Njihove noge nalik onih u ptica imale su tri velika prsta i jedan stražnji koji je pružao dodatnu ravnotežu. Osim nevjerojatno snažnog zagriza koji je otprilike 100 do 150 puta jači od ljudskog, Tiranosauri su imali i loš zadah. Postoji teorija da su im komadi mesa ostajali zaglavljeni među zubima Tiranosaurusa i tamo trunuli stvarajući tako otrovan zagriz koji bi infekcijom mogao ubiti lovinu.

Njihova čeljust bila je oko metar duga i u njoj se nalazilo 50 do 60 debelih čunjastih zuba koji bi počeli ponovno rasti čim bi ispali. U jednom zalogaju T. rex mogao je sažvakati oko 230 kilograma mesa i kostiju. Najveći dinosaurski zub nađen dosad je 30 centimetara dugačak zub Tiranosaura.

T. rexovi imali su izrazito dobro čulo mirisa, što je ponukalo neke znanstvenike da se pozabave idejom da kraljevi dinosaura možda uopće nisu bili grabežljivci, već strvinari. Toj teoriji u prilog ide i činjenica da T. rex ima male buljave oči koje nisu prikladne za lovca mesoždera, no s druge strane nema konkretnih dokaza da im je vid bio slab.

Fosilizirani primjerci kože Tiranosaurusa ukazuju na prekrivenost ljuskama, poput one u aligatora, a stručnjaci je opisuju kao 'lagano pošljunčanu kožu'. Točna boja T. rexa je nepoznata, ali pretpostavlja se da je bila zelena s obzirom na stanište. Njihov dugi i tanki rep pružao je protutežu ogromnoj glavi i omogućavao im naglo skretanje u trku. Kosti su im bile šuplje, ali čvrste, kako bi im teret vlastite mase bio manji.

Jedna od misterija vezanih uz Tiranosauruse je pitanje zašto su imali male ruke. Znanstvenicima nije jasno zašto te ruke nisu bile jače ili u potpunosti nestale. Njihova funkcija je nejasna, a među raznim objašnjenjima jest da su im služile da lakše ustanu i da mogu držati ženku pri parenju. Životna dob prosječnog T. rexa bila je oko 30 godina i, s obzirom na to da je bio jači i veći od svojih suvremenika, glavni uzroci smrti bili su starost, glad i bolest, a u zadnje vrijeme kruži ideja da je u pitanju bila trihomonoza, parazitska bolest od koje umiru ptice.

Iako je T. rex u filmovima zastrašujuća mašina za ubijanje, pametan, zločest i brz, većina tih karakteristika holivudsko su pretjerivanje. Tiranosaurusi, kao i ogromna većina životinja, nisu bili sposobni za kompleksne emocije te, shodno tome, nisu ni zli ni dobri, nego ih vode instinkti. T. rex svakako nije najgluplji među dinosaurima, no daleko od toga da je bio pametan. Njegova veličina i ogromna čeljust više su nego nadoknađivale što nije imao u glavi.

Danas znanstvenici smatraju da je vrlo mala vjerojatnost da su postizali brzine od 40 kilometara na sat, a počelo se čak i teoretizirati da možda nikad nisu ni trčali. Prema fosilnim ostacima nađenim u New Mexicu, napravili bi oko četiri metara u jednom koraku.

Prvi djelomični fosil Tiranosaurusa rexa 1892. iskopao je čuveni arheolog Edward Drinker iz Južne Dakote. Najpoznatiji T. rexov kostur otkrila je amaterska paleontologinja Sue Hendrickson. Ona je 1990. iskopala gotovo cijeli kostur u Južnoj Dakoti, a on je danas izložen u Prirodoslovnom muzeju u Chicagu te nosi njezino ime. Dosad je nađeno oko 30 fosiliziranih ostataka Tiranosaurusa.

Zastrašujući izgled, nevjerojatna veličina i popularno ime osigurali su T. rexu slavu u književnosti i filmu, a njegova čuvenost tolika je da postoji kalibar municije za puške kojom se ubija velika divljač koji se zove .577 Tyrannosaur.

Kralj dinosaura zauvijek će nastaviti vladati vremenom koje se danas može naći samo u mašti umjetnika i paleontologa koji neumorno tragaju za sljedećim Tiranosaurusom koji će ih učiniti poznatima.