Talijani su se oduvijek borili za prvo mjesto na svijetu u okviru dizajna i mode. S Vespom su to bez sumnje i uspjeli. Osmislili su jednostavan maleni skuter, idealan za gradsku vožnju, pogodan za oba spola, lagan, skuter na kojem se sjedi uspravno i koji duž cijele karoserije ima uzani 'oklop' koji štiti vozača da mu se odjeća u vožnji ne zaprlja. Osim toga, od početka proizvodnje Vespa je bila cijenom pristupačna svim društvenim slojevima, a zahvaljujući kultnom statusu koji je ubrzo stekla, bila je i omiljena među svima.

A tu praktičnu motornu dvokolicu osmislili su inženjer aeronautike i izumitelj prvog upotrebljivog helikoptera Corradino d'Ascanio, i proizvođač željezničkih kola, hidroplana i aviona Enrico Piaggio. Piaggio je zapravo nakon Drugog svjetskog rata htio preusmjeriti proizvodnju tvrtke i proširiti ju ciljajući na individualnu mobilnost.

Prvi je prototip MP5 dobio nadimak Paperino, što je talijanski naziv za Donalda Ducka, a nadjenuli su mu ga radnici zbog smiješnog oblika. Drugi i izvedbeni prototip MP6 nastao je u travnju 1946. godine, a kada su ga pokazali Piaggiu, ustvrdio je da mu motor 'zuji poput ose' (Sembra una vespa!). I tako je legendarni skuter dobio naziv Vespa te je pod tim imenom još istog tog mjeseca i patentiran.

Prema podacima na službenoj stranici, proizvodnja Vespe je od početka u usponu. Te 1946. godine prodano je 2.484 skutera, a već sljedeće 10.535 komada.

Najveću je promociju Vespa doživjela zahvaljujući Hollywoodu. Prvi su je na velikom platnu vozili Audrey Hepburn i Gregory Peck u filmu 'Praznik u Rimu' 1953. godine, nakon čega je prodano 100.000 primjeraka. U Vespu su se zaljubili i John Wayne, Marlon Brando i Dean Martin, a čak je i Elvis Presley u svojoj bogatoj kolekciji limenih ljubimaca, uz Lincoln, Cadillac i Harley, imao bijelu Vespu.

Milijunta je Vespa proizvedena 28. travnja 1956. godine, a zahvaljujući Fellinijevu filmu 'La dolce vita' iz 1960. godine Italija je postala poznata kao 'zemlja Vespi'. Premda je početkom devedesetih godina proizvodnja bila u krizi jer su se ljudi zaželjeli nečeg novog, a japanska (i općenito azijska) je industrija preplavila tržište futurističkim 'plastičnjacima', 1996. godine Vespa je proslavila 50 godina postojanja i dotad je prodano više od 50 milijuna primjeraka diljem svijeta.

U međuvremenu su se pojavile kopije – talijanska je konkurencija ponudila Lambrettu, Rusi Viatku, Amerikanci Toppera, a tadašnja Jugoslavija NSU Primu, koja se proizvodila u Sarajevu. No nijedna kopija nije se ni približila uspjehu originala.

Osim toga, Vespa je s gradskih ulica prešla na trkaće staze pa na planine pa u pustinju... Još 1952. godine Francuz Georges Monneret gradi Vespu amfibiju za utrku Pariz – London te uspješno prelazi La Manche. Talijan Giorgio Bettinelli na Vespi obilazi svijet, za što mu je trebalo oko deset godina, a skuterčić je prošao fascinantnu dionicu od 250.000 kilometara! Godine 1980. M. Simonot i B. Tcherniavsky na Vespi dolaze do cilja u drugoj po redu utrci Pariz – Dakar.

Kroz tolike godine postojanja Vespa je dokazala svoju široku primjenu, što je posebno došlo do izražaja na indijskom tržištu, gdje se pokazalo da može 'podnijeti' i do pet članova obitelji odjednom. Jedna od najpoznatijih Vespi nalazi se u muzeju Piaggio kraj Pise, a riječ je o onoj kojom su dvojica avanturista krenuli iz Madrida u Atenu, a prije samog polaska skuter im je oslikao veliki Salvador Dalí

Čar Vespe je u tome što ni u jednom trenutku nije predstavljala statusni simbol i nije ni po čemu bila ekskluzivna. Za Porsche rijetko tko može izdvojiti novac, Žabu ili Spačeka je danas teško naći, Mini Morris više nije što je nekada bio, a jedino je Vespa i dalje istovremeno kultna i omiljena. Piaggio i njegovi nasljednici napravili su najbolji mogući potez kada su, modernizirajući skuter, na njemu radili minimalne izmjene, a ostavili prepoznatljiv dizajn.