Astronomi se bave raznim stvarima u svojoj struci, ali teško da pecanje spada u njihov posao. Doduše, ne bilo kakvo pecanje: plan im je iz Pacifika izvaditi mali meteorit iz drugog zvjezdanog sustava koji je tamo pao 2014. izazvavši eksploziju ekvivalentnu snazi 110 tona TNT-a.
Kamen za kojim tragaju službeno je nazvan CNEOS 2014-01-08 (brojke označavaju datum pada na Zemlju), a prvi ga je idenficirao astrofizičar Amir Siraj s Harvarda u svom radu objavljenom 2019. Ovaj znanstvenik sada kaže da bi pronalazak bilo kojeg fragmenta ovog meteorita predstavljao prvi fizički kontakt koje su ljudi ikad imali s nekim objektom većim od zrnca prašine iz drugog sunčevog sustava. Mogućnosti za istraživanje svemirskih prostranstava koje iz toga proizlaze uistinu su fantastične. Siraj je utvrdio podrijetlo meteorita s 99,999-postotnom sigurnošću, no službena potvrda došla je tek u svibnju 2022. kad je njegovu tvrdnju dokazalo američko svemirsko zapovjedništvo.
vezane vijesti
Premda nema poznatih svjedoka pada ovog meteorita, zna se da je pao usred noći u Tihi ocean oko 160 kilometara od obale Papue Nove Gvineje. Bio je promjera oko pola metra, i kako je sada dokazano, bio je to prvi predmet podrijetlom iz nekog drugog sustava koji je ikad otkriven u našem Sunčevom sustavu. Do ovog otkrića smatralo se da ta titula pripada duguljastom objektu poznatom po neobičnom imenu Oumuamua koji je otkriven 2017. dok je prolazio kroz naš sustav brzinom od 92 tisuće kilometara na sad. Zbog njegovog oblika i neobičnog kretanja jedan drugi astrofizičar s Harvarda, Avi Loeb, svojedobno je tvrdio da bi mogla biti riječ o svemirskom brodu neke nepoznate civilizacije.
Dvije godine kasnije astronom amater Genadij Borisov je pregledavajući nebo s Krima otkrio još jedan takav objekt, komet 2I/Borisov, prvi komet koji je kod nas stigao iz pravca druge zvijezde.
Prvi dokaz da je CNEOS 2014-01-08 došao izvan našeg dijela svemira njegove je brzina od 60 kilometara u sekundi u odnosu na sunce, što je prebrzo za ijedan objekt s 'pogonom' na gravitaciju našeg Sunca. Osim toga, putanja mu se nije križala ni s jednim drugim planetom, pa je Siraj zaključio da dolazi iz veće udaljenosti.
Sve zagonetke trebale bi biti riješene realizacijom projekta Galileo, u kojem sudjeluju i Siraj i Loeb. Planirana ekspedicija vrijedna 1,6 milijuna dolara predviđa spuštanje magneta dimenzija sličnih CNEOS-u na morsko dno na poziciji 1,3 stupnja južne zemljopisne širine i 147,6 stupnjeva istočne zemljopisne širine, što je prema nalazima američkog Ministarstva obrane točna lokacija meteorita. Riječ je o točki 300 kilometara sjeverno od otoka Manus u Bismarckovom moru, u jugozapadnom Pacifiku.
Prema Sirajevim i Loebovim izračunima, CNEOS 2014-01-08 ima znatno jači materijal od tipičnih meteorita sastavljenih od željeza, pa bi i magnet koji bi se spustio na dno oceana trebao biti dovoljan za vađenje. Plan je da brod projekta Galileo krene s Papue Nove Gvineje vukući deset dana magnet nad izračunatom lokacijom. Znanstvenici s Harvarda nadaju se da će na taj način prikupiti sve fragmente meteorita, od kojih su neki veličine samo desetine milimetra.
Nažalost, pred ovom idejom ispriječili su se financijski problemi. Naime, dosad je iz raznih izvora prikupljeno manje od trećine potrebnih sredstava, odnosno oko pola milijuna dolara, a račun za doniranje stalno je otvoren. Ti iznosi čine se iznimno veliki, ali alternativni način istraživanja sličnih objekata bilo bi nemjerljivo skuplje lansiranje sonde na neki slični objekt koji se približi zemlji. U tom slučaju troškovi bi se popeli na blizu milijardu dolara.
