Ako je ijedan pojam posljednjih godina dobio tako jasno pravo građanstva u turističkoj industriji, onda je to održivost. Svi se zaklinju u održivi turizam, od državnih vlasti širom svijeta, preko kreatora strategija, do 'neposrednih proizvođača' i konzumenata. A što je to održivi turizam i kako sami, kao turisti, možemo uistinu pridonijeti da on zaživi?
Pojednostavljeno govoreći, održivi turizam je onaj oblik putovanja koji prirodi i odredištima u koja stižemo donosi više dobrih nego loših posljedica. Netko će reći da su 'dobre posljedice' stvar perspektive, jer će nekom tko od turizma živi prihod biti sasvim dostatan razlog da gleda pozitivno na posao kojim se bavi. No, stvar je puno podložnija objektivnom prosuđivanju, jer nečiji prihod, ako se ostvaruje po svaku cijenu, itekako može štetiti nekom drugom.
Dakle, ako ćemo nešto produbiti spomenutu definiciju, na nešto akademskiji način, održivi turizam onaj je koji uzima u obzir trenutni i budući utjecaj na ekonomiju, društvo i okoliš, a da istodobno ispunjava potrebe svih dionika – gostiju, djelatnosti, prirode i lokalnih zajednica. Takav turizam ne stvara nered u prostoru, posebno javnom, utemeljen je na lokalnoj kulturi i načinu života, umjesto da se oni prilagođavaju turizmu. Posljedice? Donosi dobrobit cijeloj zajednici, ne samo ljudima i tvrtkama koji se turizmom bave, a dugoročno znatno je manje podložan krizama, pa i promjenama trendova. Tko je u turizmu (dosad) preživio pandemiju, dobro zna o čemu govorimo.
Jedno je odgovornost turističkih trudbenika i stratega i njihove želje da usklade želju za profitom s odnosom prema svijetu oko sebe, no tereta ima i na duši samih turista.
Primjerice, ako boravite u smještaju koji ne narušava lokalni prostor, od izgleda do očuvanja okoliša, i kupujete proizvode lokalne zajednice šire od osoblja hotela i agencija, na dobrom ste putu. Ako se smjestite u bespravnoj hrpi betona, pijančite po stambenim četvrtima, bacate smeće gdje god vam padne na pamet i zbog Instagrama maltretirate ljude i/ili životinje, krivo ste skrenuli. Predlažemo četiri jednostavna recepta za svjetliju budućnost, ma gdje putovali.
Držite se turizma naklonjenog prirodi
Bioraznolikost i očuvanje prirode jedan je od najvažnijih zadataka današnjice, stoga kod izbora destinacije i posebno smještaja izaberite one koji bar dio svoga prihoda usmjeravaju na zaštitu divljeg svijeta. Nema boljeg načina za putovanje s ciljem i svrhom. Posebno to vrijedi za odredišta koja inače vape za sredstvima za zaštitu okoliša, bilo zbog siromaštva zajednice ili - u novije vrijeme - smanjenih donacija zbog pandemije koja ugrožava globalnu ekonomiju. U ovdašnjim okolnostima, to bi značilo među ostalim i suzdržavanje od usluga koje narušavaju prostor, zagađuju prirodu, na bilo koji način ugrožavaju biljni i životinjski svijet ili pak poslužuju vrste koje se ne smiju loviti. Ako vam se dogodi da nasjednete na neki takav, recenzijom upozorite buduće korisnike. Bar je to danas lako.
Birajte aktivnosti koje obogaćuju zajednicu
Kad se kaže 'turizam u službi zajednice', obično se misli na prihode koje ostvaruju ugostitelji, iznajmljivači, agencije..., te porez koji pridonose svojim općinama, gradovima, regijama ili državi. Ono što bi bilo šire, i zapravo važnije značenje jest da se držite usluga u kojima sudjeluje širi krug ljudi ili tvrtki, primjerice kod proizvodnje hrane. Drugi element kod nas još uvijek nije veliko i važno pitanje, ali drugdje jest: smještajte se, jedite i pijte u lokalnim hotelima, pansionima, restoranima i kafićima. Veliki lanci sigurno manje pridonose zajednici nego što to radi neki lokalni ugostitelj (makar i tu ima kukolja), zato će vam recimo po velikim američkim gradovima srdačno zahvaliti, ponekad i nepoznati ljudi na ulici, ako kavu uzmete u lokalnom coffee shopu, a ne u blještavoj franšizi globalne korporacije. U hrvatskim prilikama jedan od elemenata takve osobne politike je i boravak isključivo u registriranom smještaju, umjesto 'na crno'. Poplava apartmana ionako je ispraznila neke gradske povijesne jezgre, nije potrebno to produbljivati pomažući ilegalcima. U nekoliko europskih zemalja počeo je poslovati FairBnB, koji prihvaća isključivo iznajmljivače koji se obvežu dio prihoda dati nekom projektu važnom za lokalnu zajednicu.
Skratite vrijeme provedeno u avionima
Svatko posvećeniji ekologiji reći će da je već i ideja letenja avionom neprijateljska prema okolišu. Ima u tome istine, ima i ponešto zanemarivanja realnosti. Današnji svijet naprosto ne ostavlja nikome dovoljno vremena da bi na velike udaljenosti putovali ikako nego zrakom. No, vrijeme provedeno u avionima ipak se može skratiti. Ako nemate direktni let do odredišta, razmotrite mogućnost korištenja nekog ekološki prihvatljivijeg vida transporta na bar jednom dijelu putovanja. Također, ako imate mogućnost biranja, provjerite reputaciju avio-kompanija u pogledu ugljičnog otiska kojega proizvode. Važan kriterij je i starost flote - noviji avioni su manji zagađivači. Zanimljivo, u priču su se uključile i neke rezervacijske platforme, recimo vrlo popularni Skyscanner, koji ima kod pretraživanja opciju 'Greener Choice'.
Nažalost, u mnogo situacija avione je nemoguće izbjeći, pa se onda dodatno angažirajte na drugim poljima čuvanja okoliša.
Provjerite davatelje usluga koje koristite
Mnogi se vole okititi titulama 'ekološki' i 'održivi', no ponekad ne treba stvari uzimati zdravo za gotovo. Danas postoje brojni načini za provjeru koliko je netko doista posvećen tome da čini dobro svijetu oko sebe, od pažljivog čitanja recenzija (uz oprez prema potencijalnim trolerima koji iz nekog interesa nekog 'popljuju' na TripAdvisoru), preko usmene predaje, pa do - zašto ne - malog osobnog istraživanja. Neki hoteli, restorani i druge usluge znaju organizirati čak i obilaske svojih prostora, odlazak 'iza scene'. Kad doista imaju što pokazati, to će vam rado i pokazati, jer znaju da u današnjem svijetu mogu samo profitirati, ne samo novcem nego još više reputacijom.