Prije 66 milijuna godina asteroid promjera desetak kilometara pogodio je područje meksičkog poluotoka Jucatana i pritom gotovo uništio život na Zemlji. U takozvanom ‘Izumiranju Kreda-Paleogen’ nestale su tri četvrtine svih biljnih i životinjskih vrsta, i izumrle gotovo sve vrste dinosaura, što je omogućilo početak dominacije sisavaca, a među njima u konačnici i čovjeka
Znanstvenici odavno imaju dokaze o toj katastrofi posijane diljem planeta, a odnedavno nam je poznato i da se to dogodilo kad je na sjevernoj hemisferi bilo - proljeće.
vezane vijesti
Na temelju sofisticiranih ispitivanja fosiliziranih kostiju riba pronađenih na nalazištu Tanis u američkoj saveznoj državi Sjevernoj Dakoti, tim znanstvenika ustvrdio je da se katastrofalni udar asteroida dogodio u trenutku kad se život na Sjevernoj hemisferi ponovno počeo buditi nakon duge zime. Dobro očuvani fosili tri jesetre i tri veslokljunke - dvije drevne vrste primitivnih riba koje su preživjele do danas - dodatno su rasvjetlili globalnu katastrofu koju je izazvao udar asteroida.
Procjenjuje se da su fosilizirane ribe uginule tridesetak minuta nakon što je svemirsko tijelo udarilo u 3500 kilometara udaljen meksički poluotok. Dok su mirno plivale u rijeci koja je vijugala kroz slikovit krajolik današnjeg jugozapadnog kutka Sjeverne Dakote, ribe je zasula tuča rastaljenog materijala iz zraka, a potom je čitavo područje zapljusnuo golemi vodeni val koji je pomeo sve pred sobom. Znanstvenici su pronađene fosilizirane nalaze usporedili s 'automobilskom nesrećom zamrznutom na mjestu', koja se, istina, dogodila prije 66 milijuna godina.
Na kostima i škrgama riba pronašli su utisnute mikroskopske kuglice rastaljenog materijala koji se nakon udara kristalizirao i velikom brzinom zabio u površinu Zemlje. Na nalazištu su također pronađeni brojni dokazi o golemom valu koji je nosio krhotine i sedimente te zatrpao čitavo područje i u trenutku uništio gotovo sva živa bića na toj lokaciji.
Brojni dokazi upućuju na to da se drevna tragedija dogodila u proljeće, a najsnažniji je pronađen u kostima fosiliziranih jesetra i veslokljunki. U ribljim kostima moguće je izmjeriti godišnje prstenove rasta - poput onih u deblima drveća - a sofisticirana mjerenja na fosilima iz Tanisa pokazala su povećanu “proljetnu” razinu rasta kostiju nakon mršavih zimskih mjeseci. Isto tako, kemijski dokazi u kostima jedna veslokljunke pokazali su veću dostupnost hrane u proljeće, ali ne i najvišu razinu dostupnosti koja je karakteristična za ljeto.
Uglavnom, proljeće obično označava početak novog života, a za ribe iz Sjeverne Dakote - i za milijune drugih životinjskih i biljnih vrsta u razdoblju kasne Krede - označilo je dolazak smrti i početak masovnog izumiranja.
