Brojne životinjske vrste imaju sposobnost letenja. Za razliku od šišmiša i insekata, sve današnje ptice na svojim krilima imaju perje. U davnoj prošlosti postojali su i leteći dinosauri, preci današnjih ptica. Jesu li i oni imali perje?
Dinosauri su milijunima godina bili dominantne životinje na Zemlji. Ti drevni gušteri koji su izumrli prije 66 milijuna godina tijekom svog su procvata u razdobljima Trijasa, Jure i Krede popunjavali različite životne niše u planetarnim ekosustavima. Neki su dinosauri živjeli na kopnu, neki su živjeli u moru, a neki u zraku. Otkad su otkriveni prvi fosili letećih dinosaura, znanstvenici su se zapitali jesu li oni imali i perje. Ta zagonetka uspješno je riješena tek relativno nedavno.
vezane vijesti
Znanstvenici već odavno znaju da su ptice jedini preostali potomci loze dinosaura. Ipak, desetljećima se pretpostavljalo da su krila letećih dinosaura nalikovala krilima šišmiša a ne krilima ptica, pa su tako i prikazivana u muzejima, filmovima i udžbenicima iz prirodoslovlja. Posljednjih je godina međutim potvrđeno da su mnogi dinosauri posjedovali perje.
Perje je sačinjeno od keratina, istog proteina od kojega se sastoji i ljudska kosa i nokti, odnosno rogovi kod životinja. Ptičja pera proizvod su rožnatog sloja kože, slično kao ljuske gmazova, kojima morfološki najviše nalikuju. Preteče ptičjeg perja bile su jednostavne, ravne, guste, nitaste strukture načinjene uglavnom od keratina. One su se naposljetku razvile u razgranate strukture koje su s vremenom evoluirale u središnju 'granu' poznatu kao rachis i tisuće malih tankih peraca koje izrastaju iz nje.
Prvi fosili dinosaura sa strukturama koje bi se mogle smatrati perjem pronađeni su tek 1990-ih godina, a nakon tih otkrića uslijedila su i brojna druga. Neke su studije čak sugerirale da su svi dinosauri imali neku vrstu pernatog pokrivača na barem nekim dijelovima tijela, otprilike na isti način na koji sisavci imaju dlaku.
Iako se smatra da su se prvi dinosauri pojavili prije nekih 245 milijuna godina, najstariji dinosauri s perjem datirani su u razdoblje od prije 180 milijuna godina. Ipak, čini se da perje ne potječe od njih. Naime, prema studiji objavljenoj 2019. godine, u 160 milijuna godina starim fosilima jedne skupine letećih dinosaura poznate pod nazivom pterosauri pronađene su razgranate pernate strukture poznate kao piknovlakna. Za razliku od perja drugih dinosaura, to perje raslo je u odvojenim čupercima, što sugerira da su i pterosauri i drugi leteći dinosauri imali zajedničkog 'pernatog' pretka starog najmanje 250 milijuna godina. Dakle, ne samo da su dinosauri imali perje, nego su perje - odnosno neku vrstu protoperja - imali i njihovi preci.
