Borba protiv globalnog zagrijavanja zahtijevat će uvođenje velikih promjena u naše živote. Jedna od promjena koje se već događaju je i sve veći broj električnih automobila na našim cestama. Da bi se izbjegle katastrofalne klimatske promjene, potrebno je da do 2030. godine 60 posto svih novih osobnih automobila bude na električni pogon, dok bi do 2050. godine baš svi novi automobili trebali biti električni.

Danas u čitavom svijetu postoji oko 10 milijuna električnih vozila. Do kraja ovog desetljeća trebalo bi ih biti oko 200 milijuna, a do polovice stoljeća čak tri milijarde. To dakako znači da će trebati proizvesti milijarde električnih baterija, koje za svoju proizvodnju trebaju kobalt, nikal, litij i bakar. Prema nekim je procjenama za tu količinu baterija potrebno potrošiti sve poznate svjetske zalihe tih metala, te pronaći dodatne izvore u vrijednosti od 12 bilijuna dolara.

Američka startup tvrtka Kobold Metals odlučila je potražiti nova ležišta metala na sasvim neočekivanom mjestu — na Grenlandu. Globalno zagrijavanje otapa led na tom najvećem svjetskom otoku dosad nezabilježenom brzinom, što — ironično — stvara prilike za rudarske tvrtke koje traže nova nalazišta metala potrebnih za pokretanje zelene tranzicije i zaustavljanje zagrijavanja. Ranija istraživanja sugerirala su da bi se na Grenlandu mogla nalaziti velika nalazišta ugljena, ali i raznih rijetkih metala.

Tvrtka Kobold Metals pokrenula je golemu potragu za podzemnim blagom fokusirajući se na područje poluotoka Nuussuaqa, te velikog otoka Diska koji se nalazi uz zapadnu grenlandsku obalu. Tridesetak geologa ovog je ljeta uzduž i poprijeko prošlo tim pustim krajolicima ispod kojih bi se, kako se nadaju, moglo nalaziti pravo rudno bogatstvo. Oni su uzimali uzorke tla, mjerili elektromagnetska polja, snimali dronovima i mapirali podzemne slojeve stijena. Ništa od toga ne bi bilo moguće da se milenijski led na Grenlandu nije otopio. Prikupljene podatke analizirat će umjetna inteligencija kako bi se točno odredilo gdje bi se trebalo početi bušiti već sljedećeg ljeta.

'Nadamo se da ćemo pronaći nalazište koje će biti prvo ili drugo najveće nalazište nikla i kobalta na svijetu', rekao je direktor Kobold Metalsa Kurt House. Kako je nedavno objavio CNN, u financiranje velike potrage za podzemnim blagom na Grenlandu, blagom koje bi moglo spasiti svijet od klimatske katastrofe, uključila se i skupina američkih milijardera, među kojima su i Jeff Bezos, Michael Bloomberg i Bill Gates.

Postoje li doista na tom sjevernom otoku zalihe kritičnih metala, pokazat će vrijeme, no teško je ne primijetiti paradoks: sa svojim otopljenim ledom, Grenland predstavlja početnu točku klimatskih promjena, ali bi isto tako sa svojim rudnim zalihama mogao postati početna točka rješavanja problema klimatskih promjena.