Ljudima je gornja granica starosti koju mogu doživjeti blizu 150 godina, a i to samo iznimno. Volimo tada reći da je osoba koja doživi tako duboku starost 'Metuzalem', no u usporedbi s nekim drugim bićima s kojima dijelimo isti kamenčić u svemiru ispada da su i najdugovječniji među nama samo dječica. Ima ih koji su tu tisućama godina, a neke se doslovno može nazvati besmrtnima
Istinski šampioni među dugovječnim živim vrstama žive u vodama, bilo moru ili rijekama i jezerima, često na dubinama u kojima su uvjeti stabilni i praktički nepromjenjivi. Znanost danas s priličnom sigurnošću može utvrditi starost bilo kojeg organizma, pa je onda moguća i ovakva top lista od 12 najdugovječnijih.
vezane vijesti
Zašto baš 12? Jednostavno, da bi na popis ušla i divovska kornjača poput slavnog Jonathana o čijem smo 190. rođendanu nedavno pisali. Naime, i ova časni starac daleko zaostaje za nekim još starijima.
12. Divovska sejšelska kornjača (više od 190 godina)
Kornjače su poznate po dugovječnosti, Jonathan koji živi na Svetoj Heleni u južnom Atlantiku najbolji je primjer za to. Jedan od razloga zašto ih je evolucija učinila takvima jest potreba za 'proizvodnjom' što više jaja koja su čest plijen grabežljivaca. Starost postižu tako što se brzo rješavaju svih oštećenih stanica koje bi inače pogodovale starenju.
11. Crveni morski ježevi (200 godina)
Crveni morski ježevi su — kako znamo i mi s njihovim jadranskim crnim rođacima — mali su okrugli beskralježnjaci prekriveni bodljama. Žive u plitkim obalnim vodama uz pacifičku obalu sjeverne Amerike od Kalifornije do Aljaske, gdje se hrane morskim biljem. Ranije se vjerovalo da rastu brzo i žive desetak godina, ali su novija istraživanja pokazala da zapravo rastu izuzetno sporo i na nekim lokacijama mogu živjeti i do 200 godina, pod uvjetom da izbjegnu grabežljivce, bolesti i ribare.
10. Grenlandski glatki kit (200 godina i više)
Ovaj popis ipak ima i jednog sisavca, ali morskog, kita latinskog imena Balaena mysticetus, a poznatog kao grenlandski glatki kit. Nije precizno poznato koliko arktički kitovi mogu živjeti, ali u nekim jedinkama nađeni su vrhovi harpuna koji govore da lako žive duže od 100 godina, a moguće i dvostruko duže. U njihovom organizmu nađen je gen ERCC1 koji ih štiti od karcinoma, te gen PCNA koji je uključen u rast i obnovu stanica.
9. Aleutski Rougheye rockfish (više od 200 godina)
Riba latinskog naziva Sebastes aleutianus (ne živi kod nas pa je zovimo njezinim 'domaćim' imenom 'rougheye rockfish') jedna je od najdugovječnijih riba, s mogućim doživljenjem najmanje 205 godina, prema podacima američke agencije za ribe i divlje životinje. Ova ribi živi u Pacifiku od Kalifornije do Japana, može narasti do blizu metra i hrani se manjim ribama, kozicama i drugim morskim životinjama. Studija objavljena 2021. u časopisu Science otkrila je sposobnost ove ribe da obnavlja vlastiti DNA i štiti se od bolesti poput karcinoma.
8. Slatkovodna biserna dagnja (više od 250 godina)
Ova slatkovodna školjka hrani se filtriranjem hranjivih čestica iz vode. Žive u rijekama i potocima u Europi i Sjevernoj Americi, a najstarija poznata doživjela je 280 godina, prema nalazima World Wildlife Fund for Nature. Svoju dugovječnost duguju sporom metabolizmu, ali su ugrožena vrsta zbog raznih uzroka, najčešće onih koje je izazvao čovjek, u rasponu od štete koja se čini njihovom životnom prostoru.
7. Grenlandski morski pas (više od 272 godine)
Grenlandski morski psi žive u dubokim vodama Arktičkog oceana i sjevernog Atlantika, mogu narasti do skoro 7,5 metara, a prehrana im se sastoji od raznih životinja, od riba do morskih sisavaca poput tuljana. Prije nekoliko godina ispitivano je tkivo u očima ove vrste morskih pasa, i utvrđeno je da mogu živjeti najmanje 272 godine. Najveći primjerak u studiji bio je star približno 392 godine, a tvrdi se — uz određenu dozu opreza — da možda mogu premašiti i 500 godina. No, i brojka od 272 godine čini ih najdugovječnijim kralježnjacima.
6. Crv cjevaš (više od 300 godina)
Crvi cjevaši su beskralježnjaci koji žive na oceanskom dnu. Bakterije u njihovim cijevama stvaraju šećere iz kemikalija koje usisavaju kao hranu. Neki žive oko hidrotermalnih ispusta, ali najstariji primjerci nađeni su u hladnijem, stabilnijem okolišu. Studija iz 2017. utvrdila je da vrsta s latinskim imenom Escarpia laminata redovito živi oko 200 godina, a neki primjerci idu i preko 300 godina. Imaju spori metabolizam i malo prirodnih neprijatelja što im omogućava da lijepo požive.
5. Tvrda (Quahog) oceanska školjka (više od 500 godina)
Ova vrsta jestivih školjaka živi u sjevernim vodama Atlantika, a jedan primjerak nađen uz obale Islanda 2006. bio je star 507 godina. Dobio je nadimak Ming, jer je utvrđeno da je 'rođen' 1499., kad je Kinom vladala dinastija Ming. U hladnim vodama ove školjske imaju usporen metabolizam i rastu vrlo sporo, pa mogu živjeti i duže, ali ta teorija nije poduprta ni jednim nađenim primjerkom.
4. Crni koralj (više od 4000 godina)
Koralji neupućenima djeluju kao raznobojne podmorske biljke i kamenje, ali su zapravo građene od egzoskeleta beskralježnjaka polipa. Oni se permanentno razmnožavaju i zamjenjuju jedni druge stvaranjem genetski identičnih kopija, pa cijela struktura neprestano raste. Odnosno, građeni su od više identičnih organizama, pa je i dugovječnost na neki način plod 'timskog rada'. Među njima najduže žive crni koralji koji nastanjuju veće dubine. Neki od primjeraka nađeni kod Havaja su analizom ugljika datirani prije točno 4265 godina.
3. Staklena spužva (više od 10.000 godina)
Slično koraljima, i spužve su napravljene od kolonija životinja, i također mogu živjeti tisućama godina. Ova specifična vrsta (latinsko ime Monorhaphis chuni) spada među najdugovječnija bića na Zemlji. Često ih se nađe u oceanskim dubinama, a ime su dobile po kosturu koji podsjeća na staklo. Jedan primjerak nađen i analiziran prošle godine, kako se procjenjuje, star je oko 11 tisuća godina.
1-2. Besmrtna meduza (vjerojatno neograničeni vijek)
Ako ste gledali sjajni film Jamesa Camerona 'Bezdan', ova životinjica mogla bi vas podsjetiti na svemirce koji se u tom SF-u skrivaju u morskim dubinama. Tamo, uostalom, živi i ova meduza za koju se tvrdi da bi doista mogla biti besmrtna. Meduze svoj život započinju kao larve, prije nego se na morskom dnu pretvore u polipe, koji onda 'proizvode' plivajuće meduze. Jedinstvenost ovih bića, što im omogućava praktički neograničen život, jest u tome što se u slučaju gladi ili ozljede može opet pretvoriti u polipe, a onda se kasnije vratiti u oblik meduze. Ovaj proces može se ponavljati, i time ove meduze (lat. Turritopsis dohrnii, žive u Sredozemlju) mogu zapravo živjeti vječno, odnosno u pravim uvjetima nikad ne umru od starosti. Naravno, s obzirom na veličinu od jedva pola centimetra lak su plijen drugih životinja, posebno riba, pa je vječni život zapravo samo teorija.
1-2. Hidra (vjerojatno neograničeni vijek)
Baš kako je to ispričano u grčkoj mitologiji, hidre su stvorenja koje bi mogle živjeti vječno jer s lakoćom mogu ponovo stvoriti izgubljene dijelove tijela, čak i glave. Riječ je o grupi malih beskralježnjaka mekog tijela koji pomalo podsjećaju na meduze, a baš kao spomenuta besmrtna meduz vjerojatno mogu živjeti vječno. Naime, napravljene su najvećim dijelom od matičnih stanica koje se kontinuirano regeneriraju dupliciranjem ili kloniranjem, pa ne propadaju s godinama. Jasno, umiru od prirodnih prijetnji grabežljivaca ili bolesti, ali bez tih vanjskih opasnosti jednostavno se mogu beskrajno obnavljati.
