Ponuda e-readera, gadgeta koji omogućavaju da sa sobom nosite cijele biblioteke i čitate knjige s ekrana, danas je doista već jako velika, malo je proizvođača koji se nisu u to upustili. Prvi takav uređaj, Sony Librie, pojavio se 2004. i danas se čini beznadežno zastarjelim. Što onda reći za prvi 'stroj za čitanje', koji se pojavio još davne 1922?
Prije ravno stotinu godina, naime, na stranicama časopisa Scientific American (članak je dostupan ovdje) pojavio se prvi spomen takozvanog Fiskeovog stroja za čitanje. Nije to, jasno, bilo isto što i današnje digitalne naprave za čitanje, no temeljni koncept je isti: kako smanjiti dimenzije pisanih materijala tako da ih se može svuda nositi sa sobom da ne zauzimaju previše prostora, i onda još čitati.
vezane vijesti
Izum je djelo mornaričkog časnika i izumitelja Bradleya Allena Fiskea, koji je od 1920. do 1935. američkom uredu za patente podnio najmanje 11 verzija svog 'stroja'. Fiske je svoj izum predstavljao kao istinsku revoluciju izdavačke industrije. Smatrao je da bi se time knjige i druge publikacije mogle proizvoditi znatno jeftinije od uobičajene cijene, jer bi se trošilo manje materijala, a i transport bi bio jednostavniji. Imao je i altruističkih motiva, smatrao je da će pisana riječ postati znatno dostupnija širokim slojevima, bez obzira na njihove prihode. Kad se te ideje stave u kontekst načina na koji se danas distribuiraju knjige, časopisi i općenito informacije, Fiske je zapravo bio vrlo blizu u prognoziranju budućnosti.
S vremenom je Fiske unapređivao svoj izum, posebno zbog toga što se u to vrijeme pojavio mikrofilm koji je ubrzano ušao u masovnu upotrebu, od poslovnog arhiviranja, pa do toga da je Kodak već 1935. nudio New York Times na 35-milimetarskom mikrofilmu. No, ideja o masovnoj minijaturizaciji knjiga nikad nije doživjela razmjere koje je Fiske predviđao i priželjkivao, bar ne do vremena digitalizacije.
Bradley Allen Fiske rođen je 1854., i imao je blistavu karijeru u američkoj ratnoj mornarici, doguravši do čina kontra admirala. No, nije bio samo časnik, nego i iznimno produktivan inovator. Iz njegove glave i s njegovog crtaćeg stroja stigla su brojna unapređenja ratne tehnologije. Smislio je teleskopske nišane za brodske topove, električne daljinomjere, topovske kule s motornim pogonom, pa i sustav za radijsko praćenje ispaljenih torpeda. Popis je doista impresivan. Kad je otišao u mirovinu 1916., godinu prije ulaska SAD-a u Prvi svjetski rat, strast za inovacijama nije ga napustila. Dapače. A jedan od rezultata je i 'stroj za čitanje'.
Riječ je o metalnoj napravici koja se lako drži u ruci, a na sebi ima povećalo za jedno oko, te pokrivalo za drugo. Koristeći fotograviranje na bakrene ploče, Fiske je smanjivao tiskani tekst na kartice duge 15 centimetara, i široke pet centimetara, skoro nečitljive ljudskom oku. Tu bi karticu korisnik umetnuo u spravu, i čitao kroz povećalo pomicanjem teksta na karticama. Bio je to jednostavan, ali prilično elegantan način za komprimiranje bilo kojeg teksta. Kad je predstavljao svoj izum novinarima Fiske im je donio prvi tom putopisa Marka Twaina 'Naivčine na putovanju' (Innocent Abroad), čijih je 93 tisuće riječi stalo na 13 kartica.
Fiske je vlastitim rukama napravio nekoliko prototipova svog stroja koji su danas eksponati u muzejima. Nažalost, do proizvodnje nikad nije došlo, bez obzira na pažnju koju je Fiske izazvao u medijima svoga vremena. Očito, svojim idejama bio je ispred doba u kojem je živio.
