I nije tako samo u nas, već u cijelome svijetu. Naime, troškovi za namirnice nedavno su zabilježili najveći 12-mjesečni rast u više od 40 godina. Zato nije iznenađujuće da se ponašanje pri kupnji također mijenja, a sve više kupaca traži povoljniju ponudu i dvaput razmišlja o tome što i gdje kupiti.

Pri tome, treba znati da čovjek ne bi bio čovjek kad ne bi i pri kupovini hrane godinama stjecao loše navike. A koje su to 'loše' navike koje možemo pronaći u ponašanju većine nas, pitate se? Evo što kažu stručnjaci i što nam savjetuju kako bi nam pomogli otkloniti greške u ponašanju i početi se ponašati da bismo se jednako kvalitetno mogli hraniti za manje novca. Pet je temeljnih stvari.

Odlazak u pogrešnu trgovinu

Mjesto gdje kupujete hranu može biti presudno. Ako ste navikli ići samo u skuplje trgovine, vrijedi pogledati i neke od onih koje su specijalizirane za sniženja (znamo koje su to). U elegantnim trgovinama, naime, za iste proizvode plaćate 'premiju prestiža', pogotovo za artikle iz domene smočnice koji su dostupni bilo gdje. Isprobajte ove jeftinije i zaprepastit ćete se koliko novca potencijalno možete uštedjeti.

Kupujte s planom

Odsustvo plana obroka i kupovine za njih može dovesti do beskrajnog trošenja. Besciljna kupovina dovodi do kupnje stvari koje vam ne trebaju, što zauzvrat dovodi do otpada, u smislu hrane i novca. Procjenjuje se da se u razvijenim zemljama baca oko 30 posto proizvedene hrane (u Sjedinjenim Državama i do 40 posto), pa tu hranu treba preračunati u novce i shvatiti koliko je kupovina bez plana pogrešna. Zato, kada planirate obroke, u svoj plan uključite kupnju namirnica koje možete proširiti na više obroka. Razmislite o tome kako ćete ostatke hrane pretvoriti u dodatni ručak ili neki drugi obrok, pa tako, recimo, ostatke piletine pretvoriti u sutrašnje punjene palačinke, dio umaka za tjesteninu i slično.

Kupujte koliko možete pojesti

Treće upozorenje oslikava se pitanjem 'Hoćete li stvarno sve to pojesti?' Poznato je da su Hrvati skloni pretjeranom jedenju. Ako vodite više računa o veličini porcija i kupujete samo količinu koju želite pojesti, možete unaprijed uštedjeti poprilično novca. Prekomjerne količine zato odmah podijelite u ostatke u hladnjaku ili zamrzivaču. Ne pomaže ni to što nam trgovine vješto prodaju stvari u prevelikim količinama. Ali to možete pretvoriti i u vrlinu, samo ne potrošite veliku količinu odjednom. Stoga treba paziti da porcije kvarljivih proizvoda, koje nećete odmah pojesti, podijelite i spremite u zamrzivač, označene vrstom hrane i datumom.

Uvedite bezmesne obroke

Premda cijene rastu u svim kategorijama hrane, meso i mliječni proizvodi, prema Indeksu cijena hrane UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu, često cjenovno šokiraju kupce. To su također skupine hrane oko kojih mnogi Hrvati obično planiraju svoje obroke. K tome, poznato je da je emisija stakleničkih plinova uzrokovana proizvodnjom hrane za životinje dvostruko veća od emisije kod proizvodnje biljne hrane. Dakle, osim što je bolje za naše zdravlje i naše novčanike, smanjenje ovih artikala je i dobra navika za planet. Zato se treba zapitati - možemo li imati jedan obrok bez mesa tjedno?

Ne ovisite o poznatim brendovima

Na koncu, peti savjet odnosi se na veliku pogrešku koju ljudi obično čine - automatsko posezanje za artiklima poznatih robnih maraka u trgovini. Treba biti svjestan da se reklame za hranu itekako zadržavaju u našoj svijesti i da smo automatski skloni kupovini poznatih marki. Ako je vaša intuitivna reakcija odlučivanje za marku poznata imena, zastanite i razmislite o tome. Naime, došlo je do značajnog porasta robnih marki koje nude jednaku ili čak bolju kvalitetu od poznatih, uključujući organske proizvode, pa stručnjaci tvrde da tu možete uštedjeti čak 20-40 posto na cijeni.

U doba krize i potpuno neizvjesne budućnosti – valja razmisliti.