Mnogi ljudi pate od čestih iznenadnih promjena raspoloženja. Iz emocionalnog stanja kojim upravlja radost u trenu prijeđu u neko drugo, kojim vlada ljutnja ili uznemirenost, bijes ili tuga ili pak nelagoda i strah. Ponekad su te promjene izazvane nekom vanjskom okolnošću, ali ponekad se čini da su posve bezrazložne, te stoga vrlo neugodne i prilično uznemirujuće.
U svakom slučaju, one imaju potencijal utjecati na naš svakodnevni život i odnose s drugima. Isto tako, nagle promjene raspoloženja mogu biti simptom nekog poremećaja – zato ih ne treba ignorirati već pokušati utvrditi što ih izaziva.
vezane vijesti
Svatko je podložan promjenama raspoloženja, bez obzira na dob ili spol, no neke su im dobi podložnije, primjerice adolescencija. Fluktuacije u razinama hormona mjesečnog ciklusa također čine žene osjetljivijima i podložnijima emocionalnim fluktuacijama. To ne znači da se muškarci mogu opustiti – i testosteron može igrati ulogu i izazvati nagle promjene emocionalnih stanja.
Osim što i sami prepoznajemo što nam se događa i vidimo da to ima određenog utjecaja na naše svakodnevno funkcioniranje, te promjene neće ostati nezamijećene u našoj okolini – sasvim je sigurno da će ih primijetiti ljudi u našem radnom, društvenom ili obiteljskom okruženju.
Zašto nam se to događa? Kako znati trebamo li posjetiti liječnika specijalista i potražiti stručni savjet?
Promjene raspoloženja mogu imati različito podrijetlo. Mogu biti uzrokovane biološkim uzrocima kao što su fluktuacije razina hormona povezane s menstrualnim ciklusom, menopauzom, trudnoćom; zatim, s nekim bolestima, primjerice hipotireozom, dijabetesom, anemijom, ili pak s određenim medicinskim zahvatima ili terapijama (kemoterapija).
Pojačavat će ih i konzumacije droga ili psihoaktivnih supstanci, upotreba nekih lijekova, pa i nedostatak određenog vitamina. Također mogu biti posljedica stresa, osobnih ili obiteljskih problema, te nekih psihičkih poremećaja.
Razlike u temperamentu i osobinama ličnosti mogu također utjecati na varijacije u raspoloženjima. Zato su neki ljudi smireni i stabilni, dok su drugi razdražljivi, eksplozivni, neuravnoteženiji, ili pak melankoličniji. Nije iznenađujuće da su upravo ljudi s negativnim temperamentom ili osobinama ličnosti obično oni koji pate od najizraženijih promjena raspoloženja.
Iako te promjene mogu biti samo privremene i znak prolaznog stanja, ako se često ponavljaju i intenzivne su, mogu biti znak psihičke bolesti. Depresija, anksioznost, ciklotimija, bipolarni afektivni poremećaj i granični poremećaj osobnosti, redom izazivaju nagle promjene raspoloženja.
No, one isto tako mogu biti posljedica nekih pogrešnih navika, kao što je loša prehrana, previše ili nimalo tjelovježbe, neredovit san. A njih je moguće promijeniti ciljanim strategijama upravljanja promjenama raspoloženja.
Dakle, ključno je da, ukoliko patite od naglih promjena raspoloženja, prvo utvrdite što ih uzrokuje.
Naravno, svjesni ste da je nemoguće uvijek biti dobro raspoložen – na kraju krajeva, i pozitivna i negativna raspoloženja dio su normalnog emocionalnog života. Sasvim je prirodno da će neke situacije utjecati na vas i da ćete se povremeno osjećati nesretno, tužno ili ljuto. To postaje problem tek kada vaša promjenjiva raspoloženja počnu ozbiljno utjecati na kvalitetu vašeg života.
Možda će vam zvučati prejednostavno, ali za početak bi bilo dobro da zapisujete svoje promjene raspoloženja i okolnosti u kojima su se dogodile. Nakon nekog vremena, možda ćete vidjeti da postoji određeni obrazac, da nešto određeno djeluje kao okidač koji vas baca iz jednog stanja u drugo.
Uvijek je dobar pristup pokušati osvijestiti svoja emocionalna stanja. Primjerice kroz vježbe usmjerene svjesnosti, odnosno mindfulnessa – usmjeravanje pažnje na promjene raspoloženja u sadašnjem trenutku, otvorenog uma, ali bez prosuđivanja i bez suočavanja s njima. Naravno, ne znači da se trebate usredotočiti samo na svoje emocije. Samo je bitno da ih osvijestite i naučite promatrati dok nastavljate s normalnim aktivnostima, usmjeravajući pozornost na ono što je stvarno važno u ovom trenutku.
Učinkovitima su se pokazale i strategije emocionalne regulacije, poput vježbi dijafragme i meditacije. Isto tako, dobro je imati nekoga kome možete izraziti svoje emocije – partnera ili partnericu, prijatelje, obitelj, psihoterapeuta.
Uza sve to, preporučljivo je smanjiti opću razinu stresa – baviti se ugodnim aktivnostima, opustiti se, zdravo se hraniti, puno vježbati i dobro spavati.
Ako ipak utvrdite da vaše promjene raspoloženja nisu u najvećem broju slučajeva prolazna iskustva i ako vam nije baš jasno zašto se događaju, bilo bi dobro da potražite stručnu pomoć kako biste naučili lakše prepoznavati obrasce i uzroke takvih promjena te usvojili neke strategije za rješavanje problema.
