Znate već ona pravila zdravog života po kojem za opću blagodat dnevno treba napraviti toliko-i-toliko nečega, ili piti toliko-i-toliko čaša vode, unijeti toliko-i-toliko kalorija... Jedna od tih čarobnih brojki je i dnevna količina koraka, obično se vrti oko deset tisuća. Kako se došlo do te brojke, i koliko je - ako je - utemeljena?
Posebno je ova priča zanimljiva u ovo doba, kad donosimo odluke kojih ćemo se sigurno držati u sljedećih 12 mjeseci, dok za sljedeće Silvestrovo ne zadamo sebi nove, vjerojatno iste ciljeve. Među najpopularnijim novogodišnjim odlukama svakako su gubitak težine i popravljanje forme, pa onda proces obično krene instaliranjem ili aktiviranjem brojača koraka na pametnom telefonu, i određivanje ambicioznog praga. A kud ćeš ambicioznijeg i korisnijeg od onoga kojega preporučuju toliki stručnjaci na blogovima i društvenim mrežama?
vezane vijesti
Ono što je ključno kod ovakvih odluka i 'okretanja novog lista' u životu jest da taj list ne smije biti prevelik. Budete li u previše drastične promjene ušli prebrzo, napravili ste važan korak prema promašaju. Zato bi moglo kao olakšanje doći saznanje da tih mitskih deset tisuća koraka dnevno i nije uistinu preporučeni broj dnevnih koraka. Zapravo, taj je broj bar za nekoliko tisuća veći od onoga što bi vam trebalo da biste optimizirali svoje zdravlje.
Naime, kolikogod dizanje letvice na 10.000 koraka izgledalo privlačno zbog ambicioznosti, zapravo će bilo koje pojačanje intenziteta hodanja dovesti do bolje zdravstvene slike, primjerice do niže smrtnosti kod starijih žena. Dakle, ključno je hodati više, ali čak i malo više je korisno.
Jedna studija iz 2019. istraživala je baš ovo što smo spomenuli: vezu između više koraka i niže smrtnosti kod žena starije dobi. Hipoteza da su povezani je potvrđena, ali se pokazalo da se pozitivni rezultati mogu postići već s dnevnim prosjekom od 4400. Slično su pokazale i druge studije, recimo američko kardiološko udruženje je ostalo na istoj brojci u svojim preporukama - 4500.
Što je s drugim kategorijama stanovništva, jer nismo svi starije žene? Ni kod njih nema potrebe za forsiranjem na 10.000 ili preko toga, prije će biti da je prag oko 7500 koraka dnevno. Naravno, jača aktivnost nije štetna, i svakako će pridonijeti zdravlju i dužem životu, ali nije na razini obveze kako nas različiti fitness gurui vole uvjeravati.
Studija objavljena u časopisu Nature prije tri mjeseca pokazala je da dnevni prosjek od 8200 koraka može štititi od gojaznosti, problema s disanjem u snu, gastro-problema, depresije... Još jedan ugledni časopis, Lancet, prije nekoliko mjeseci je objavio meta analizu kojom se tvrdi da koristi za zdravlje mlađih ljudi kreću oko osam tisuća koraka.
Otkud se onda pojavila ta lijepa, okrugla brojka od deset tisuća?
Za današnje vrijeme i današnje standarde širenja informacija nije neobično da joj korijen nije ni u kakvoj znanstvenoj studiji, nego je riječ o - marketingu. Izgleda, naime, da se ta brojka prvi put pojavila u reklamama za brojač koraka kojega je još davne 1965. na tržište izbacila japanska tvrtka Yamasa Clock. Sve je objašnjeno u svojedobnom članku na portalu The Conversation:
'Uređaj se zvao Manpo-kei, što prevedeno znači brojač 10.000 koraka. Dakle, marketinški štos se proširio i ostao zapamćen širom svijeta kao dnevni hodački cilj'.
Stoga nije iznenađenje da tu toliko spominjanu brojku ne možete naći ni među preporukama kakve često izdaju nacionalna i međunarodna tijela koja se bave zdravljem stanovništva. Dapače, oni će obično sugerirati da se ne treba previše fokusirati na puko brojanje koraka. Naime, puno je važnije da aktivnosti budu intenzivnije. Ili, narodski, kvalitet umjesto kvantiteta. Ono u čemu se svi slažu jest da bi svaka odrasla osoba trebala bar 150 minuta tjedno provesti u fizičkoj aktivnosti umjerenog intenziteta.
Dakle, ne jurite za brojkama, nego ono što vam se čini kao 'manjak' koraka nadomjestite nekim kardio-vježbanjem, ali i vrtlarenjem, igrom s djecom, ili bilo kojom drugom aktivnošću koja će vam omogućiti postizanje ciljeva.
