Nakon što je 2019. u Parizu izgorjela crkva Notre-Dame, francuski političari obećali su da će katedralu iz 12. stoljeća vratiti u stari sjaj. Ali grad Pariz, koji se obvezao da će biti najzeleniji grad u Europi do 2030, odlučio je iskoristiti obnovu kako bi preispitao okolne vrtove i šetalište, poznate kao parvis (trijem), kao ekološki prihvatljiv javni prostor.
U rujnu 2021. gradonačelnik Pariza pokrenuo je natječaj za projektiranje lokacije za zaštitu okoliša, a prošlog lipnja žiri je jednoglasno odabrao ekipu koju je predvodio nagrađivani belgijski krajobrazni arhitekt Bas Smets. Njihov će prijedlog pretvoriti Île de la Cité, otok na Seini na kojem se nalazi Notre-Dame, u zonu održive mikroklime.
vezane vijesti
'Île de la Cité kolijevka je Pariza. To je mjesto gdje je grad osnovan i eksperimentirao s javnim prostorima - pariški laboratorij', objasnio je Smets, aludirajući na riječi Victora Hugoa u njegovoj knjizi 'Zvonar crkva Notre-Dame'.
A sada će to postati i mjesto gdje će Smets i njegova ekipa (koja uključuje studio za arhitekturu i urbanizam GRAU i stručnjake za baštinu Neufville-Gayet Architectes) dočarati 'javni prostor za 21. stoljeće', onaj koji će se suočiti s masovnim turizmom i klimatskim promjenama, prema njegovoj tvrdnji - s dugoročnim pozitivnim rezultatima.
Otkako je 2007. otvorio svoju tvrtku, Smets se specijalizirao za preuzimanje hiperurbanih, često pustih, mjesta i njihovo pretvaranje u ekološke oaze. Jedan njegov projekt, koji je naručio LUMA Arles, interdisciplinarni kreativni kampus u Provansi, pretvorio je nekadašnje industrijsko područje u bujni park od 11 hektara, s više od 500 stabala i malim jezerom koje se napaja kišom, a služi za navodnjavanje biljaka koje hlade tlo u žarkim ljetnim mjesecima. U Bruxellesu je još jedno napušteno željezničko skladište pretvorio u Tour & Taxis Park od 12 hektara, posadivši 3000 mladica stabala, iskoristivši nekadašnji balast željezničke pruge za podzemni rezervoar.
Za potrebe projekta Notre-Dame Smets će udvostručiti broj stabala kako bi stvorio što više zasjenjenih područja, sadeći sorte koje se, kako je rekao, 'odupiru višim temperaturama, zahtijevaju manje vode i mogu podnijeti duže suše', poput javora i graba. K tome, obogatit će i tlo, tako da bolje zadržava vodu, poput umjetnog navodnjavanja.
Jedan dio projekta predviđa i pretvaranje dijela podzemnog parkirališta u centar za posjetitelje veličine 3200 četvornih metara s pogledom na Seinu, za dobrodošlicu turističkim grupama koje su se nekad okupljale u dvorištu. U drugom dijelu, cisterna će skupljati kišnicu za navodnjavanje i valovitu površinu visoku oko 5 milimetara koja će povremeno zapljuskivati parvis, kako bi se površinska temperatura smanjila za 7-8 stupnjeva, a temperatura zraka čak za 12-13 stupnjeva.
'Taj sustav moći će se za vrućih dana aktivirati više puta. Želimo stvoriti čarobni trenutak, kada postoji efemerno zrcalo koje nakratko zrcali fasadu katedrale', rekao je Smets te dodao da se nada da će to postati 'atrakcija koju će ljudi dolaziti vidjeti, poput svjetala Eiffelovog tornja'.
Izgradnja projekta vrijednog 50 milijuna eura započet će koncem 2024. i trebala bi trajati tri godine.
'Moramo ponovno promisliti o javnim prostorima i gradovima kao urbanoj ekologiji. Ako se to može učiniti u Parizu s Notre-Dameom, onda se može učiniti bilo gdje na svijetu', zaključio je Smets.
