Nakon dvadeset godina rada, u 2023. će se odigrati možda najiščekivaniji muzeološki događaj na svijetu - otvaranje Velikog egipatskog muzeja podno piramida u Gizi. Tada će posjetitelji iza vrata Grand Egyptian Museuma moći na jednom mjestu, u najvećem muzejskom kompleksu na svijetu, vidjeti više od 100 tisuća izložaka, uključujući kompletno blago Tutankamonove grobnice.
Ovaj kolosalni projekt započeo je prije dvadeset godina bivši predsjednik Hosni Mubarak, kasnije svrgnut u Egipatskom proljeću. Glavni cilj bio je stvoriti dom za blago Egipatskog muzeja na trgu Tahrir u Kairu, koji je s godinama jako propao. Da bi sve bilo spektakularnije, za muzej je predviđena lokacija jedva kilometar udaljena od velikih, slavnih piramida kod glavnog grada Egipta.
Za projekt muzeja raspisan je međunarodni natječaj pod okriljem i nadzorom UNESCO-a, a među više od 1500 pridošlih radova izabran je onaj arhitektonskog ureda Heneghan Peng iz irskog Dublina. Na kraju je na dizajnu muzeja radilo više od 300 ljudi iz 13 tvrtki iz šest zemalja. Radovi su počeli relativno brzo, ali su bili više puta prekidani zbog različitih razloga, najveći zastoj izazvali su egipatska revolucija 2011., te - naravno - pandemija COVID-a 19.
Trenutni egipatski predsjednik Abdel Fatah El-Sisi ipak je omogućio nastavak radova, koji su sada pri samom kraju, pa će muzej po svemu sudeći biti napokon otvoren, nakon nekoliko probijenih rokova. Nisu samo termini otvaranja prekoračivani, još više je to slučaj s troškovima. Oni su procijenjeni na više od milijarde eura, što je dvostruko više od inicijalnog budžeta.
Osim što je u blizini piramida, muzej se nalazi samo pola sata vožnje od centra Kaira. Golemi kompleks sasvim je uklopljen u pustinjski krajolik, a fasad je ukrašena staroegipartskim motivima poput hijeroglifa. Unutar kompleksa nalazi se izložbeni prostor od 24 tisuće kvadratnih metara, što je jednako površini šest nogometnih igrališta.
Većina izložaka koji će tamo biti predstavljeni nikad nije viđena u javnosti. Odmah na ulazu, posjetitelje će dočekati 12 metara visok kip faraona Ramzesa II., koji je u muzej već dopremljen iz glavnog grada gdje je stajao na trgu pored glavnog željezničkog kolodvora. Skulptura teška 83 tone u nedovršeni muzej je donesena još 2006., kako bi je zaštitili od utjecaja zagađenja koje je u Kairu ogroman problem. Iza, ili iznad kipa, nalazit će se monumentalno stepenište sa 60 kipova, koje vodi u golemo stakleno predvorje, odakle puca nevjerojatni pogled na sve tri piramide u Gizi, grobnice faraona Keopsa, Kefrena i Mikerina.
Očekuje se da će posjetitelji muzeja dolaziti iz cijelog svijeta, a sigurno će najveći mamac predstavljati cjelovita zbirka blaga iz Tutankamonove grobnice, čak oko pet tisuća predmeta koje je 1922. u Dolini kraljeva u Luksoru otkrio i iskopao Howard Carter. Sve će biti tu - zlatne maske, sarkofazi, zlatni ležajevi i kočije, nakit prepun dragog kamenja..., blago koje je tri tisuće godine stajalo netaknuto u grobnici mladog faraona.
Drugi 'dragulj u kruni' muzeja definitivno je slavni brod faraona Keopsa, izgrađen da bi olakšao putovanje duše faraona na drugi svijet. Brod je dug 42 metra, težak 20 tona i star 4600 godina, a otkriven je u blizini pogrebnih odaja u Keopsovoj piramidi.
Stalni postav bit će sačinjen od otprilike polovice fundusa muzeja, druga polovica bit će u skladištima gdje će biti restaurirana i proučavana u najsuvremenijim svjetskim laboratorijima, u kompleksu će biti čak 17 takvih prostora. Osim muzejske djelatnosti, GEM također želi biti važno kulturno i turističko odredište. Zato će u zgradi biti trgovine, restorani, konferencijski centar, kino dvorana... Naravno, glavni cilj je oživjeti turizam, djelatnost koja je jedan od stupova nacionalne ekonomije koja još trpi posljedice nereda od prije 12 godina. Očekuje se oko šest milijuna posjetitelja svake godine, a s jednom ulaznicom moći će posjetiti i muzej i obližnje piramide. Očito, u Egiptu se ne zamaraju previše lošim stranama masovnog turizma čijim redizajnom se danas bave u cijelom svijetu.