Kapitalno djelo Isaaca Newtona 'Matematički principi filozofije prirode' općenito se smatra jednom od najvažnijih znanstvenih knjiga ikad napisanih, ako ne i najvažnijom. Pa ipak, u vrijeme kad je nastala malo je nedostajalo da nikad ne bude tiskana jer je jedna druga, puno luksuznija knjiga 'pojela' sav novac predviđen za Newtona
Kraljevsko društo, čiji je Newton bio član, i koje je preuzelo obvezu objave knjige koja je postala temelj moderne znanosti o prirodi, 1686. je sve svoje resurse stavilo na raspolaganje autorima Johnu Rayu i Francisu Willughbyju i njihovoj 'Povijesti riba' (De Historia Piscium). Bila je riječ o, za ono doba, iznimno luksuznom izdanju koje je na nevolju velikog Newtona i Royal Societyja koštalo toliko da je čak i tako važna institucija ostala bez novca, što je čak ugrozilo njezino postojanje.
vezane vijesti
O kakvom se izdanju radilo, danas svjedoče i grafike dostupne u online knjižnici Kraljevskog društva, no osim po raskošnim ilustracijama ovo djelo ne bi trebalo ići ni u istu rečenicu s Newtonovom knjigom. Zato je danas, osim zbog ljepote izrade i bizarne veze s Newtonovim 'Principima' uglavnom zaboravljeno. Ipak, sjajno je što je knjiga danas sasvim rekonstruirana.
No, u doba kad je 'Povijest riba' nastala, i ona se smatrala znanstvenom prekretnicom, a tada još mlado Kraljevsko društvo bilo je ponosno što ima snage izdati takvu knjigu. No, ona se nije pokazala onakvom tržišnom senzacijom kakvoj su se nadali, i Društvo je zbog Rayevih i Wollughbyjevih riba skoro bankrotiralo. Newtonovo remek-djelo bilo je prva žrtva te situacije.
Srećom, u Kraljevskom društvu tada je kao činovnik radio mladi čovjek po imenu Edmund Halley, koji je smatrao da Newtonovo djelo itekako obećava. Stoga se bacio na mukotrpni posao skupljanja novca za tiskanje, a većinu je dao iz svog džepa. Tako su 'Principi' napokon objavljeni 1687. i zauvijek promijenili način na koji promatramo svijet oko nas. Ako vam je Halleyevo ime odnekud poznato, to je zato što je po njemu nazvan vjerojatno najpoznatiji komet, koji nas posjećuje svakih 75 godina, a kojeg je baš on otkrio i utvrdio mu pravilnost pojavljivanja.
I samo Kraljevsko društvo može biti vječno zahvalno Halleyu, jer ih je Newtonovo djelo prometnulo u jednu od najvažnijih znanstvenih institucija na svijetu. Ironično, zbog besparice Društvo Halleyu više nije moglo isplaćivati plaću, pa su ga za rad nagradili hrpom neprodanih primjeraka 'Povijesti riba'. Nije to bilo ni tako loše, jer se ta knjiga unatoč svemu smatrala vrhuncem tiskarstva i dizajna onoga doba. A koliko je veliko nasljeđe Društva svjedoči i njihova online knjižnica, s doista fantastičnim djelima i ilustracijama. Naravno, i prvo izdanje 'Principa' danas se može listati i čitati u digitalnom obliku.
Kraljevsko društvo kasnije se odužilo za svoju 'stativu' i samom Isaacu Newtonu, izabravši ga za svog predsjednika, na tom je položaju bio od 1703. do 1727. Nešto nakon toga nastale su i neke druge anegdote vezane uz velikog znanstvenika, primjerice ona o njegovoj očitoj nesposobnosti da shvati ponašanje ljudi na tržištu. Naime, u jednom trenutku sasvim se okrenuo burzovnim spekulacijama, i onda u jednoj jedinoj transakciji, preuranjenoj prodaji dionica South Sea Company, izgubio iznos koji bi po današnjoj vrijednosti novca dosegao više od tri milijuna dolara. Nakon toga, kažu, nikad više nitko u njegovom društvu nije smio izgovoriti sintagmu 'South Sea'.
