U starom Egiptu vino je konzumirala viša klasa, a obični ljudi puno su masovnije pili pivo. No, u današnjem Izraelu i Libanonu vino proizvodilo još od petog tisućljeća prije Krista, a u Armeniji je otkriven pećinski vinski podrum iz 3500. prije Krista. Što tek reći za Kinu? Tamo su otkrivene devet tisuća godina stare posude s tragovima vina od riže, meda i voća.
Kroz povijest se vino proširilo po cijelom svijetu, o tome smo nedavno pisali u članku o najstarijim alkoholnim pićima Danas je to velika industrija, ali je proizvodnja kvalitetnog vina i važna i velika vještina. Uspješne vinarije mogu se naći širom svijeta.
Jedna od najvažnijih osobina takvih vinarija svakako je tradicija, a posebno su na taj segment ponosne one čije postojanje seže u daleku prošlost, ponekad i u rani srednji vijek. Donosimo vam stoga pregled šest još uvijek aktivnih najstarijih svjetskih vinarija, raširenih od Njemačke do Meksika.
Château de Goulaine
Dvorac Goulaine je kroz cijelu svoju povijest bio u vlasništvu obitelji po kojoj je dobio ime, osim u razdoblju od 1788. do 1858. kad ga je nakon Francuske revolucije preuzeo jedan nizozemski bankar. Danas je jedan od posljednjih dvoraca u dolini rijeke Loire, inače prepunoj spektakularnih dvoraca, koji i dalje proizvodi vino, i to rade od 1000. godine. U njihovoj paleti nalaze se bijela vina Muscadet i Folle Blanche. Inače, tvrdi se da je nekadašnja chefica u kuhinji u dvorcu Goulaine Clémence Lefeuvre izmislila umak Beurre Blanc, napravljen od maslaca, bijelog vina i ljutike. Osim što proizvode vina koja se tamo mogu i degustirati, dvorac Goulaine danas je moguće unajmiti za događanja poput vjenčanja.
Barone Ricasoli
Ovaj dvorac u Toskani izgradila je obitelj Ricasoli, a najstariji zapisi o postojanju dvorca i proizvodnji vina u njemu sežu u 1141., u vrijeme kad su Firenca i Siena bili gradovi-države. Obitelj je preživjela sva iskušenja talijanskog srednjeg vijeka i kasnijih razdoblja, od unutrašnjih borbi u 13. stoljeću, preko epidemije kuge sredinom 14. stoljeća i uspona Medicijevih, sve do Drugog svjetskog rata. Danas su najpoznatiji po svom vinu Castello di Brolio.
Schloss Johannisberg
Na području na kojem se danas nalazi dvorac Johannisberg vina su se proizvodila puno ranije od njegove gradnje u 12. stoljeću, jer postoje zapisi o narudžbi čak šest tisuća litara vina tijekom vladavine Karla Velikog krajem osmog stoljeća. Zgrada koja danas tamo stoji nije originalna, jer su dvorac uništili pobunjenici u velikoj njemačkoj seljačkoj buni 1525. Dvije su stvari važne za proizvodnju vina u Johannisbergu: tamo su najstariji vinogradi rizlinga na svijetu, a polažu pravo i na prvo vino od kasne berbe, takozvano 'ledeno vino', ubrano i napravljeno 1775. Prije toga se smatralo da grožđe preostalo na trsovima nije pogodno za proizvodnju vina.
Schloss Vollrads
Najstarija dokumentirana prodaja vina iz dvorca Vollrads zabilježena je 1211. u pisanoj narudžbi žednih redovnika iz samostana u Mainzu. Sve do danas vinarija u regiji Rheingau proizvodi široku paletu rizlinka. Dvorac je otvoren za posjete i uživanje u 800 godina dugoj vinarskoj tradiciji uz čašu rizlinga i klasičnje njemačke kobasice.
Codorniu
Premda su danas najpoznatiji po pjenušcu, u Španjolskoj se ta vina zovu cava, nije sve počelo tako sjajno, premda jesu bili prva kuća koja se bavila pjenušavim vinima. Vinom se bave od 1551., ali su pjenušac u Codorniuu prvi put proizveli 1820. i zvali ga — marketing je očito i tada bio važan, makar i lažni — šampanjac. Danas je Codorniu jedan od tri najveća proizvođača cave na svijetu, s godišnjom produkcijom od oko pet milijuna sanduka.
Casa Madero, Parras de la Fuente
Ne treba čuditi da je najstarija još uvijek aktivna vinarija u Novom svijetu nastala u Meksiku, još 1597. Casa Madero nalazi se u Parras de la Fuente, maloj plodnoj dolini u Coahuili, meksičkoj saveznoj državi na krajnjem sjeveroistoku, uz granicu prema Teksasu. U svijetu vina vrlo su cijenjeni njihovi merlot, cabernet sauvignon i tempranillo.