S napretkom tehnologije i medicine uskoro bi za sve ljude na svijetu moglo postati normalno 'doživjeti stotu'. No, snovima i napretku usprkos, ukoliko ne uspijemo iskorijeniti neurodegenerativne bolesti poput Alzheimera ili demencije, budućnost ljudskog roda manje je obećavajuća.
Možete li zamisliti da u budućnosti imamo lijek koji, kad ostarimo, može pomladiti naš mozak? To bi doista označilo kraj neurodegenerativnih bolesti. Zahvaljujući otkriću nove molekule, ta je budućnost sve izvjesnija.
vezane vijesti
Naime, znanstvenici su otkrili da protein prisutan u cerebrospinalnoj tekućini mlađih ispitanika pogoduje proizvodnji oligodendrocita, odnosno 'pomladiti' ostarjele mozgove. Iako je ovo testiranje za sada provedeno samo na životinjama, s obzirom da je riječ o potencijalno revolucionarnom otkriću za ljudski rod, za očekivati je da će uskoro krenuti eksperimenti i na ljudima.
Dapače, čini se vrlo vjerojatnim da ćemo u bliskoj budućnosti biti u stanju pomoći bolesnom mozgu da se regenerira kako bi povratio sjećanja i živote prethodno izgubljene u bespućima neuronskog zaborava. Nesumnjivo je riječ o izvanrednoj vijesti.
Doktor Tony Wyss-Coray, neuroznanstvenik sa Sveučilišta Stanford, proveo je više od dva desetljeća istražujući kako djeluju različite molekule u krvi, odnosno, cerebrospinalnoj tekućini. Pokazuje se da postoje različite tvari koje mogu ili ubrzati ili usporiti starenje mozga. Studija doktora Wyss-Coraya i njegovih kolega, objavljena u časopisu Nature, otkriva da su znanstvenici otkrili molekulu koja pomlađuje stariji mozak – Fgf17, spoj koji povećava aktivnost neurona, njihovu regeneraciju i oporavak izgubljenih kognitivnih procesa.
Za sada još uvijek nema učinkovitih farmakoloških tretmana za kognitivno oštećenje i neurodegeneraciju, i znanstvenici već dugo vremena nastoje pronaći formulu za usporavanje degenerativnih procesa u mozgu. Najnovije otkriće, kako se čini, otvara nove svjetove – kad bi se uz pomoć ove molekule mogao napraviti učinkovit lijek, bolesni mozgovi mogli bi se regenerirati.
Već je dokazano da primjena cerebrospinalne tekućine mladog subjekta kod starijega dovodi do eksponencijalne promjene: počinju se proizvoditi oligodendrociti, stanice koje stvaraju mijelinsku ovojnicu koje su temeljne za prijenos elektrokemijskih impulsa kroz živčani sustav. Njihova je glavna funkcija proizvodnja mijelina, sloja koji omogućuje ispravnu komunikaciju neurona. Bolesti kao što je Alzheimerova posljedica su procesa demijelinizacije.
Laboratorijska istraživanja provedena na miševima pokazala su da se starije životinje nakon liječenja plazmom mladih miševa ponašaju pametnije, brže i agilnije. U biti, kognitivno se ponašaju kao mlađi miševi. Ovo otkriće djelomično se već primjenjuje na ljudima: donirana plazma mlađih ispitanika već se, obogaćena, daje pacijentima s Alzheimerom.
Sve je tek u eksperimentalnoj fazi i, iako su znanstvenici utvrdili uočljiva poboljšanja, još se uvijek nije došlo do stupnja kada je moguće zaustaviti ili promijeniti smjer bolesti.
Međutim, još nisu započeta ispitivanja s proteinom Fgf17, odnosno molekulom koja pomlađuje 'ostarjeli' mozak. To bi konkretno značilo zamjenu obogaćene plazme manipuliranom cerebrospinalnom tekućinom. Drugim riječima, proteini bi se poboljšali kako bi se pomladili oboljeli mozgovi.
Primjena plazme, matičnih stanica i manipulacije proteinima već je godinama predmetom znanstvenih istraživanja. Dapače, uvriježeno je znanstveno uvjerenje da i ne postoji drugi način za liječenje demencije i neurodegenerativnih bolesti. Stoga protein Fgf17 doista nudi nadu za milijune svih onih koji bi u budućnosti mogli patiti od ove bolesti.
