S napretkom znanosti i medicine udjel osoba treće životne dobi u ukupnoj populaciji kontinuirano raste. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), do 2050. godine populacija starija od 60 godina dosegnut će 22 posto ukupnog stanovništva. Usporedbe radi, 2000. godine taj je udjel iznosio 11 posto.
Starenje stanovništva jedan je od najvećih dosega čovječanstva, no istodobno i jedan od njegovih najvećih izazova. U suvremenom društvu opterećenom imperativom mladosti, stariji ljudi često postaju zanemareni i marginalizirani, dok njihove potrebe za aktivnim i ravnopravnim sudjelovanjem u društvu istodobno rastu.
vezane vijesti
Iz toga proizlazi potreba za prilagodbom, kako globalno starenje ne bi postalo teret već prednost. Potrebno je planirati i osmisliti nove pristupe, kroz politike i programe s naglaskom na unaprjeđenje zdravlja, društvenog sudjelovanja i sigurnosti starijih. Stvorena je nova društvena paradigma: aktivno starenje.
Ideja je cjelovitim pristupom poboljšati kvalitetu života, produktivnost i zdrav životni vijek osoba treće dobi. Aktivno starenje ne znači samo tjelesnu, psihičku i radnu aktivnost nego i sudjelovanje u društvenim, kulturnim, gospodarskim i drugim aktivnostima i poslovima zajednice u kojoj živi starija osoba te uključuje intergeneracijsku solidarnost.
Kako bi se ljudima starije životne dobi osigurala što veća kvaliteta života, potrebna je suradnja različitih sektora: zdravstva – u smislu dostupne zdravstvene pomoći i skrbi; gospodarstva – u smislu financijske stabilnosti ljudi koji dožive duboku starost; obrazovanja – u smislu mogućnosti cjeloživotnog učenja, te profesionalnog – u smislu daljnje integracije u radno sposobno stanovništvo. Svi segmenti društva moraju zajedno raditi kako bi aktivno starenje postalo realnost.
Evo nekih savjeta za aktivno starenje:
1. Promjene u organizmu koje donosi starenje podrazumijevaju slabljenje fizioloških funkcija i mišićne mase, te općenito propadanje tkiva i organa. Stariji ljudi počinju se osjećati sve slabijima i umornijima pa često potpuno prekidaju sve fizičke aktivnosti, no to je potpuno pogrešno – kontinuirana tjelesna aktivnost u skladu s dobi i fizičkim mogućnostima pridonijet će boljitku organizma. Stoga, ako i ne možete više voziti bicikl ili igrati nogomet, svakodnevne šetnje i prilagođene vježbe učinit će da se osjećate bolje i zdravije.
2. Starenje podrazumijeva kognitivno propadanje, a kontinuirana mentalna aktivnost kroz cjeloživotno učenje i stjecanje novih znanja i vještina odgodit će taj proces.
3. Za opći boljitak u starijoj životnoj dobi i izbjegavanje ili prevenciju nekih bolesti kao što je dijabetes, bitna je pravilna prehrana. Stručnjaci preporučuju dnevni unos kalorija iznad 65. godine života ne veći od 1500 kcal, veći unos tekućine i smanjenje unosa proizvoda od bijelog brašna, rafiniranih šećera i pohane i pržene hrane.
4. Nastavljena radna aktivnost. Starost ne znači i nesposobnost – ako ste u mirovini, ne znači da ne možete biti radno aktivni u nekom novom području, gdje će vaša znanja i sposobnosti naći novu namjenu.
5. Za zdravu starost, važan je i zdrav seksualni život - seksualna aktivnost ne prestaje kad napunite 65!
6. Ne osamljujte se – ništa nije bolje za opće stanje od aktivnog društvenog života. Brojne udruge za starije nude razne programe i aktivnosti koje okupljaju ljude treće životne dobi.
7. Za aktivno starenje bitno je imati kvalitetno ispunjeno vrijeme. Stoga, prionite planiranju aktivnosti, pazeći pritom da dio vremena odvojite i za odmor.
