Svakako je važno puno se kretati i voditi aktivan život, svoj udio dakako ima i genetsko nasljeđe, no da bismo i u starosti ostali mladi nije nevažna i prehrana: bitno je što unosimo u sebe, a možda još i bitnije – što ne unosimo. Premda čitav život jedemo manje-više iste stvari, možda bismo u zrelijoj dobi trebali razmisliti o promjenama i smanjiti unos nekih namirnica. Kad je mlad, organizam se puno lakše nosi sa svim poteškoćama, no što je stariji, potrebnija mu je svaka moguća pomoć. A tko će mu pomoći ako ne njegov vlasnik? Dakle, mi sami.

U tome smislu, sastavili smo popis deset prehrambenih proizvoda s kojima bismo s godinama trebali biti oprezniji. Pritom smo izostavili sve one namirnice za koje je opće poznato da nisu zdrave - u bilo kojoj dobi.

Bezglutenska hrana

U posljednje vrijeme čini se da smo svi postali netolerantni na gluten. Svakako, neki ljudi imaju celijakiju i slične bolesti, no ako to nije slučaj s vama, gluten je sasvim u redu ako se konzumira uravnoteženo. Bezglutenska hrana je visoko obrađena i siromašna je hranjivim tvarima, vitaminima, mineralima i vlaknima koja su potrebna vašem tijelu. Sa starenjem organizma, sve nam je važnija hrana od cjelovitih žitarica s vlaknima koja su nam potrebna za uravnotežavanje šećera u krvi. Vlakna također apsorbiraju vodu, što pomaže našem tijelu da preradi i probavlja hranu, održavajući nam redovitu stolicu. Cjelovite žitarice također potiču zdrave bakterije koje su nam potrebne za probavu hrane kako bismo iskoristili većinu hranjivih tvari. Ako vam nije kontraindiciran, gluten je poželjan!

Umjetni zaslađivači

Mnogi od nas vole slatko, a budući da je šećer proglašen neprijateljem zdravlja broj jedan, spremno smo prešli na umjetne zaslađivače. Problem je što bi ti zaslađivači mogli biti još i gori od običnog bijelog šećera. Premda oni nemaju dodatne nepotrebne kalorije, zaslađivači sa sobom nose neke druge neželjene nuspojave, poput povećanog rizika od dijabetesa. Postoje i prirodne alternative šećeru koje sadrže hranjive tvari i jako su ukusne, kao što je med. Ukratko, konzumirajte što je više moguće prirodne hrane, a u slučaju da vam treba slatko, sjetite se – meda.

Riba iz uzgoja

Riba je svakako važan i poželjan dio ljudske prehrane, no kako svjetska mora zbog prevelikog izlova ostaju bez ribe, akvakultura je u porastu diljem svijeta. To u teoriji izgleda kao sjajna ideja, no problem je u tome što riba iz uzgoja nije tako dobra za ljudsku prehranu kao divlja riba. Razlog tomu je što uzgojena riba raste u zatočeništvu i hrani se umjetnom hranom, pa je njezino meso bogato omega-6 masnim kiselinama, koje za razliku od omega-3 masnih kiselina nemaju odgovarajući blagotvoran utjecaj na zdravlje. Ako to uspijete s malim hrvatskim mirovinama, u ribarnicama radije potražite nešto skuplju svježu ribu ulovljenu u Jadranu.

Energetski napitci

Možemo zamisliti, iako teško, da neki od nas i u kasnijoj dobi idu na tehno partije, ali u tom im slučaju ne bismo preporučili energetske napitke. Dakako, starost je povezana s gubitkom energije: koliko god se odmarate, uvijek se osjećate umorno. No konzumiranje energetskih napitaka moglo bi se pokazati kontraproduktivnim. Ta pića imaju visok udio šećera i kofeina, a kad se njihov privremeni energetski učinak iscrpi, vaše je tijelo umornije nego što je bilo prije. Radije preskočite energetski napitak i umjesto toga odvojite vrijeme za vježbanje i - pijte puno vode.

Bijeli kruh

Bijeli kruh je proizveden od prerađenih žitarica, što znači da mu nedostaju sva vlakna i hranjive tvari. Ako jedete puno bijelog kruha, možete razviti dijabetes, a također postati pretili jer vaše tijelo ne može dovoljno brzo preraditi sve unesene ugljikohidrate. Umjesto bijelog kruha, ma kako ukusan bio, bilo bi dobro da se odlučite za neko alternativno pecivo bogato vlaknima i neprerađenim žitaricama. A takvih u našem konzumerističkom društvu u ponudi ima napretek.

Vegetarijanski hamburgeri

Većini ljudi je poznato da hamburgeri nisu baš najzdravija hrana, ali u čemu bi mogao biti problem s vegetarijanskim hamburgerima?!? Problem je u tome što povrće koje se koristi za izradu vege hamburgera nema ni približno istu nutritivnu vrijednost kao normalno svježe povrće. Isto tako, za razliku od klasičnih hamburgera, vege hamburgeri još su jedan obrok koji je bogat natrijem i omega-6 masnim kiselinama. Goveđi hamburgeri imaju barem nešto omega-3 masnih kiselina koje se povezuju sa smanjenjem rizika od razvoja srčanih bolesti, a također pospješuju metabolizam. Stoga, ako baš morate jesti hamburgere, radije izaberite klasične. Osim ako se ne vodite moralnim razlozima – u tom slučaju ima i drugih bezmesnih jela.

Ledeni čaj iz boce

Ledeni čajevi smatraju se zdravima jer sadrže polifenole, antioksidanse koji mogu pomoći u sprečavanju niza bolesti, uključujući rak. No neke studije otkrile su da mnoga popularna flaširana čajna pića sadrže manje polifenola od jedne obične šalice zelenog ili crnog čaja. Znanstvenici su izračunali da biste morali popiti 16 bočica ledenog čaja da biste dobili istu količinu antioksidansa koja se nalazi u samo jednoj šalici domaćeg čaja. Osim toga, ledeni čaj u boci sadrži velike količine šećera, te umjetne boje od kojih se dobivaju one privlačne nijanse kojima je tako teško odoljeti ako smo ljubitelji ledenih čajeva.

Pomfrit

Riječ je o možda najrasprostranjenijoj brzoj hrani koju vole gotovo svi, a ipak i pomfrit je našao svoje mjesto na ovom popisu. Na prvi pogled, čini se da nema ništa loše u tome da pojedete malo krumpira: uostalom, što je pomfrit nego običan krumpir pržen u ulju? Razlika ipak postoji: pomfrit možda jest napravljen od krumpira, ali ima vrlo različitu nutritivnu vrijednost. Prije svega, pomfrit nema krumpirovu koru u kojoj se nalaze biljna vlakna i hranjive tvari. Nadalje, nakon prženja zasićen je masnoćom i natrijem. Isto tako, pomfrit se gotovo nikad ne jede bez umaka, koji opet sadrže razne nezdrave tvari. Uglavnom, ako želite ukusan krumpir, ispecite ga u pećnici. I ostavite koru.

Slatkiši bez šećera

Mnogi ljudi s godinama imaju probleme s težinom i vjeruju da im hrana s manje kalorija pomaže u održavanju linije. I to je svakako točno, ali treba gledati i širu sliku. Unos šećera u tijelo svakako s godinama treba smanjivati, no konzumiranje “sugar-free” slatkiša umjesto običnih slatkiša nije baš najbolji način za postizanje tog cilja. U većini slučajeva, slatkiši bez šećera slatki su zahvaljujući umjetnim sladilima, koja mogu imati nuspojave poput želučanih tegoba, povećanog rizika od dijabetesa i problema s radom jetre. Kad se sve zbroji, bolje je umjesto deset slatkiša bez šećera pojesti jedan sa šećerom.

Bezmasni mliječni proizvodi

Prije tridesetak godina zavladala je moda izbacivanja masnoća iz prehrane, pa su tako i brojni proizvođači počeli nuditi bezmasne mliječne proizvode. Jedan od problema s tim namirnicama je što su one prilično bezukusne pa ih ljudi na kraju konzumiraju više nego što im je to potrebno. Punomasni mliječni proizvodi imaju više hranjivih tvari i puno su zasitniji. Sastavni su dio prehrane većine ljudi i nije ih potrebno u potpunosti izbacivati - dovoljno je konzumirati ih umjereno. Nadalje, da bi bezmasni mliječni proizvodi bili što ukusniji, u njih se dodaju šećer i sol, što je kontraproduktivno: brojne studije pokazale su da su upravo šećer i sol povezani s više zdravstvenih problema nego masnoće.