Riječ 'osjetljivost' po samoj je svojoj definiciji višeznačna, jer može označavati sposobnost spoznavanja svijeta oko nas, ali i nečiju ranjivost na napade ili akcije drugih. Dapače, kad je ta ranjivost intenzivnija, obično je nazivamo preosjetljivošću, pa će svatko takav lako pustiti suzu na romantičnom filmu, ali i emotivno reagirati na baš svaki 'krivi pogled'.
Preosjetljivost je pogotovo postala važna tema posljednjih godina, vrlo često i kao opis ponašanja ljudi u vremenima političke hiperkorektnosti. Doslovno ne postoji ni jedna tema koju netko pokuša pokrenuti, a da se njome netko ne nađe uvrijeđen. Gledano sa strane takve su reakcije ponekad pretjerane, ali ne treba suditi o tuđim osjećajima.
vezane vijesti
Naravno, osjetljivost se može ispoljavati i na druge načine i zbog drugih povoda, pa reakcija može biti i povlačenje u sebe ili - suprotno - emotivni protuudar. Sve ovisi o vanjskim i unutarnjim poticajima, okidačima ispoljavanja osjetljivosti. Može to biti telefonski poziv prijatelja, razgovor s kolegom, stranac koji vas zaustavi na ulici, ili pak uspomena na voljenu osobu, pa i ubrzani rad srca ili odlazak na predstavu ili koncert. U kakvom god obliku dolazili, takvim stimulansima stalno smo izloženi, i trebamo ih spoznati, prihvatiti i procesuirati kako bismo opstali. To je jednostavno stvar adaptacije na okolinu.
Naravno, ne reagiramo svi na isti način na svaki poticaj. Većina će na iste stimulanse reagirati približno isto, no neki su ipak osjetljiviji, pa će im i reakcija biti burnija, ili emotivnija. I tako dolazimo do kriterija kad nečiju reakciju možemo ocijeniti kao preosjetljivost: dublje procesuiranje informacija; pojačana sklonost emotivnim reakcijama i empatiji; pojačana svijest i o najmanjim promjenama u okolini; veća sklonost prekomjernoj stimulaciji.
Ovaj oblik ponašanja obično se promatra kao nečija ranjivost. No, ne mora uvijek biti tako, kao što ni preosjetljivost ne treba nužno biti posljedica nekih traumatičnih doživljaja ili drugih nedaća iz ranijeg života. Studije pokazuju da su varijacije u osjetljivosti 47 posto posljedica genetike, a 53 posto ovise o utjecajima okoline, što znači da su dobrim dijelom nasljedne, pa time i dio prilagodbe i evolucije kroz duže vrijeme. Uostalom, primjećeno je da su osjetljive reakcije prisutne i kod drugih sisavaca.
Statističke analize, međutim, pokazuju da povećana osjetljivost može donositi i neke koristi, jer pojedinci unutar grupe mogu utjecati na prihvaćanje različitih strategija, te se brže adaptirati na promjene u okolini. Osim toga, osobe koje pokazuju pojačanu osjetljivost bolje reagiraju na podršku koja im se ponudi kod liječenja nekih psihičkih poremećaja, primjerice depresije. Dapače, zbog toga su i rezultati često bolji. Možda iznenađujuće, ali jedna studija iz 2018. pokazala je i da pojačana osjetljivost može pomoći kod programa za terapiju buliranih mladih osoba i njihovog otpora prema nasilnicima. Ukratko, visokoosjetljive osobe imaju odlične predispozicije za socijalizaciju, učenje, svjesnost o okolini, a u kombinaciji sa zdravom okolinom bolje su u sprječavanju ovisnosti.
Vratimo li se na početak, preosjetljivost se često povezuje s ranjivošću, no očito može biti i snaga.
