Postoji li uopće više business-as-usual? Ne! I to je dobro, jer ići protiv 'uobičajenog', odbacujući ograničenja ustaljenosti, znači pronalaziti nove načine uspjeha i napredovanja. Najopasnija fraza u našem vokabularu jest 'oduvijek smo to radili ovako'. Ključna riječ pritom je 'oduvijek'. Ako ne želimo ostati zatočeni u prošlosti, ako želimo napredovati u bilo kojem pogledu – društvenom, poslovnom, gospodarskom - ključno je biti sposoban vidjeti dalje od onoga što je potrebno sada kako bismo mogli postaviti temelje onoga što će potaknuti rast i razvoj u budućnosti.

Prepoznati priliku prije nego što se ona ukaže - nije lako. Potrebna je hrabrost za to da se razmišlja drugačije, sanja i djeluje u skladu sa svojom vizijom. No zamislite što bismo sve propustili da je Ford slušao svoje suvremenike koji su samo željeli bržeg konja, da se Tesla zadovoljio poboljšanjima postojećeg, a ne revolucionarnim inovacijama i stvaranjem dotad neviđenog, da su Jobsa obeshrabrili skeptici 'džepne glazbe' koji su odbacivali mogućnost uspjeha touchscreen smartphonea, da su Page i Brin dopustili da ih obeshrabri stav da je svijet tražilica prezasićen i da je uspjehe AltaViste, Lycosa ili AskJeevesa nemoguće ponoviti. Ako vam ova tri zadnja primjera nisu poznata... proguglajte.

Nema potrebe vraćati se u povijest kada imamo nekoliko primjera 'kompanija budućnosti' u nastajanju – i to u našem dvorištu. Dovoljno je samo pogledati sve sjajne stvari koje je Rimac uspio napraviti ili koliko je Infobip postao globalno važan igrač. Daleko od toga da su to jedine tehnološke kompanije u Hrvatskoj koje posjeduju gotovo neograničen potencijal. Dapače, u Hrvatskoj se danas događaju uzbudljive stvari, a one su dokaz toga da digitalizacija i moderne tehnologije imaju transformativnu moć. S dva punokrvna jednoroga, lijepom listom mogućih novih mitskih stvorenja i stalno rastućim ekosustavom startupa, Hrvatska ima priliku pozicionirati se kao regionalni tehnološki predvodnik, a ključne usluge koje mi pružamo, kao vodeći telekom, neizostavna su podloga tome. Činjenica da naša ICT industrija raste četiri puta brže od BDP-a samo svjedoči o nezaustavljivoj promjeni i evoluciji strukture hrvatskog gospodarstva. Okosnicu buduće nacionalne konkurentnosti, gospodarskog razvoja, poslovnog uspjeha i društvenog napretka definira tehnologija i omogućuje digitalizacija.

U volatilnom svijetu, onom koji se stalno mijenja, nema mjesta za stari business-as-usual način razmišljanja, ali… u svakoj priči uvijek postoji to 'ali', a to je da u srži svakog razvoja postoji jedna konstanta – digitalizacija. Ona je ključan preduvjet, bez iznimke. Digitalizacija i ključna ICT infrastruktura definiraju i određuju sve što radimo. Sve. Ako se ne slažete s time, postavite si nekoliko pitanja – koristite li javne digitalne usluge, surfate li svakodnevno internetom, radite li povremeno od kuće, koje digitalne alate koristite u poslu, naručujete li hranu i kupujete online, streamate li glazbu i filmove, koristite li aplikacije za rezerviranje smještaja ili vožnju, plaćate li putem aplikacija, gdje čitate vijesti, koristite li društvene mreže, kako provjeravate vremensku prognozu, koristite li nosive gadgete, je li vaš pametni telefon vaša produžena ruka i neizostavan dio vaše svakodnevice…? Ako je odgovor na bilo koje od ovih pitanja 'da', onda potvrđujete ono što tvrdim, jer ništa - nijedna od ovih stvari ne bi bila moguća bez usluga koje mi pružamo.

Ovaj pozadinski aspekt našeg posla ponekad je zanemaren, ali to je ono što čini mogućim naš poslovni i osobni svijet. Pogotovo zato što, zbog svog multiplikativnog utjecaja na ostale industrije i društvo, telekomunikacijska industrija ima značajnu ulogu u poticanju gospodarskog rasta, što pogotovo dolazi do izražaja kada gospodarstva izlaze iz kriznih razdoblja. Zbog sadašnjih izazova, poput utjecaja rata u Ukrajini, velikog rasta cijena energenata, najveće inflacije s kojom se Hrvatska ikad suočila, dok još uvijek na mnogo načina proživljavamo dugotrajne učinke pandemije koronavirusa, digitalizacija cijele zemlje nije samo poželjna, već i ključna. Veliki gradovi, ali i prigradska i ruralna područja, kojima smo u potpunosti posvećeni, trebaju biti primaran nacionalni prioritet. Koristeći sportsku analogiju, želite li pobjeđivati u velikim utakmicama, ne držite svog najboljeg igrača na klupi, već koristite sve svoje prednosti da biste osigurali uspjeh. Najbolji hrvatski 'igrač' i najveća šansa za pobjedu je digitalizacija u vidu uvođenja optike i stalnog povećanja pokrivenosti 5G mrežom cijele Hrvatske.

Ranije sam spomenuo da je jedina konstanta za napredak i razvoj – digitalizacija. No moram se ispraviti jer su ih zapravo dvije, a druga je – pozitivno i poticajno poslovno okruženje. Želi li Hrvatska rasti brže od prosjeka EU-a i popeti se na DESI-jevoj ljestvici – na kojoj je nakon dobre 2021. godine imala ne baš dobru 2022. godinu rastući sporije od nekih zemalja EU-a, što je dovelo do toga da padne dvije pozicije u odnosu na prošlu godinu – okruženje treba poticati ulaganja i omogućavati rast. Osobito kada se radi o ispunjenju preduvjeta 'povezanosti', kao što su ulaganja u optičku i 5G infrastrukturu, što omogućuje rast.

Stvaranje pogodnije klime za ulaganja omogućilo bi ubrzanje digitalizacije i značajno pomoglo Hrvatskoj da otključa svoj pun potencijal. Jedno od područja od ključne važnosti svakako je ažuriranje regulative cijena fiksnog interneta u skladu sa sadašnjim uvjetima i maloprodajnim cijenama formiranima na slobodnom tržištu, bez nepotrebne intervencije države. Konkretno, cijene fiksnog interneta Hrvatskog Telekoma regulirane su na način da ih ne smijemo spuštati ispod trenutne razine zbog zastarjele regulative koja potječe iz vremena u kojem je konkurencija na tržištu bila manje izražena. Danas, kada to više nikako nije slučaj, apsolutno ima smisla, a i potrebe u područjima u kojima korisnici imaju više mogućnosti izbora, primjenjivati uvjete definiranja cijena na slobodnom tržištu. Takva regulativa, koja bi bila usklađena s tržišnim okolnostima, bila bi od koristi i korisnicima i društvu, a posebno gospodarstvu, jer bi rezultirala većim ulaganjima diljem Hrvatske. DESI je ovo istaknuo kao područje u kojem se Hrvatska mora poboljšati.

Racionalizacija sadašnjih parafiskalnih naknada, kao što je pravo puta, još je jedno goruće pitanje jer ovakva situacija, kakva je trenutno na snazi u Hrvatskoj, nije održiva. Ovdje je važno sagledati činjenice, a one pokazuju da se u 13 zemalja EU-a ne plaća naknada za pravo puta na javnim nekretninama dok se u većini ostalih naplaćuju višestruko manji iznosi, što znači da se ta sredstva mogu usmjeriti u važne i potrebne investicije. Na taj problem Hrvatsku već godinama upozoravaju i Europska komisija i Svjetska banka. Nažalost, najavljeno rješenje Zakona o elektroničkim komunikacijama je odgođeno, što Hrvatsku stavlja u još težu poziciju jer je posljednje DESI-jevo izvješće istaknulo rješenje ovog pitanja kao veliku priliku i pozitivan razvoj događaja u 2023. godini. Priliku koja je opet propuštena. Nepovoljan 'top 3' zaokružuje legalizacija postojeće infrastrukture, pri čemu značajan dio cjelokupne infrastrukture u Hrvatskoj, pa tako i one telekomunikacijske, nema sve potrebne građevinske dozvole iz povijesnih razloga. Rješavanje ove problematike je u nacionalnom interesu, jer bi se time omogućilo ubrzanje infrastrukturnih investicija. Investicija koje čine veliku razliku za Hrvatsku. Činjenica jest da investicije idu ondje gdje su željene i potrebne, a mi u HT-u u potpunosti smo predani nastavku na tržištu daleko najvećih ulaganja i povezivanju svih s mogućnostima koje pruža digitalizacija.

Stalno unaprjeđivanje je nužno, i to je jedna od velikih prednosti digitalizacije kao ključne poluge za poboljšanja u svim aspektima, a kada postavimo i podignemo standarde, moramo to nastaviti činiti jer - više nema business-as-usual, nego moramo stvarati nove i bolje 'uobičajene načine'. Kontinuirano i sve do trenutka u kojem ćemo ih zamijeniti boljim verzijama.