'Zgrade su za ljude. Moraju služiti svrsi, ispunjavati potrebe i donositi radost onima koji ih koriste', rekao je jedan od najplodnijih suvremenih talijanskih arhitekata Renzo Piano, a te bih riječi i sam potpisao. Doduše, usudio bih se biti još malo slobodniji pa ovu misao proširiti na najrazličitije primjerke arhitekture i građevine koji nas prate kroz život. S time da ću staviti naglasak na ovaj drugi sektor, iz kojeg i sam dolazim.

Građevinska industrija ima nevjerojatnu priliku oblikovati svijet koji nam je potreban, ali i ugodan, te stvarati građevine i infrastrukturu koje poboljšavaju kvalitetu naših života. Tomu svjedočim i u ING-GRAD-u, a koji sam osnovao prije 40 godina te koji, osim što uspješno i stabilno posluje, svojim projektima oblikuje lice naše zemlje.

U ING-GRAD-u projektima obnove kulturne baštine čuvamo bogatu hrvatsku povijest, modernim energetskim i infrastrukturnim projektima stvaramo temelje budućnosti, a projektima stanogradnje i građevina javne namjene oblikujemo zajednice.

Ključna uloga građevinskog sektora u ekonomiji

No to nije samo misija ING-GRAD-a, već i cijelog građevinskog sektora te on danas zauzima važno mjesto u hrvatskom gospodarstvu – zapošljava oko devet posto radne snage i doprinosi s gotovo šest posto domaćem BDP-u.

Vrijednost građevinskih radova u prvih devet mjeseci 2024. narasla je za 12 posto u odnosu na isto razdoblje u godini prije, a obujam radova u rujnu povećan je za 14,6 posto u odnosu na isti mjesec 2023., dok rast vrijednosti novih narudžbi potvrđuje pozitivan smjer razvoja. Bruto domaća vrijednost u građevinarstvu u trećem tromjesečju prošle godine narasla je za gotovo 16 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što je najveći rast među svim industrijskim sektorima.

Stabilnost i rast građevinskog sektora imaju šire ekonomske implikacije jer građevinarstvo ne samo da generira dodanu vrijednost, već i pokreće povezane sektore, poput proizvodnje građevinskog materijala, transporta i financijskih usluga.

Ovaj sektor ima značajnu ulogu u ukupnoj gospodarskoj aktivnosti i u većini ostalih zemalja EU-a, a posebno je to vidljivo kod 'novih' članica Unije, pa je tako u susjednoj Sloveniji udio građevinskog sektora u BDP-u 6,2 posto, a u nešto daljoj Slovačkoj, primjerice, on iznosi 7,7 posto, dok je u Poljskoj 6,4 posto. No, unatoč trenutnom rastu i potencijalu koji ima, građevinski sektor u Hrvatskoj suočava se i s ozbiljnim izazovom – nedostatkom kvalificirane radne snage.

Strana radna snaga je imperativ, ali i izazov

Mnogi građevinski radnici proteklih godina iselili su se u potrazi za boljim uvjetima rada, što je ostavilo domaće tržište s deficitom stručnjaka. Snaga naše industrije, pa tako i naše kompanije, nije u betonu i čeliku, već počiva na stručnosti, predanosti i entuzijazmu naših zaposlenika, kao i na podršci i povjerenju naših kooperanata, dobavljača i ostalih suradnika. Bez ljudi te njihovih stručnih znanja i vještina, sektor teško može održavati kvalitetu i dinamiku gradnje, što dugoročno može ugroziti njegov doprinos BDP-u.

U tržišnim promjenama, uslijed kojih smo izgubili velik broj kvalificirane radne snage, uvoz radnika zasad se nametnuo kao ključna opcija za nastavak funkcioniranja brojnih gospodarskih sektora. No to donosi i brojne izazove. Uvoz stranih radnika dugoročno nije jeftinija opcija, kao što se to često ističe u javnosti.

Prema istraživanju koje je provela Hrvatska gospodarska komora, uz troškove dozvola, prevoditelje, učenje i stručnu obuku, strani radnik je oko 20 posto skuplji od domaćeg. Dodatni izazov je činjenica da, čak i kad poslodavci osiguraju sve potrebne dozvole te pokriju troškove učenja i prilagodbe stranih radnika, velik broj njih ima tendenciju ne zadržavati se dugoročno u Hrvatskoj.

Iako će strana radna snaga i u budućnosti činiti značajan dio tržišta rada, vrijeme je da se svi sustavno počnemo intenzivnije baviti i pitanjem domaće radne snage. Dio rješenja leži i kod nas, poslodavaca u građevinskom sektoru. Da bismo privukli i zadržali stručnjake, moramo im osigurati kvalitetne programe usavršavanja, ali i radne uvjete koji će biti dugoročno usmjereni na povećanje njihove produktivnosti i konkurentnosti sektora.

Suvlasništvo – prilika za jačanje sektora i radne snage

Toga smo dug niz godina svjesni i u ING-GRAD-u te kontinuirano ulažemo u stručno usavršavanje naših zaposlenika, a stipendiramo i studente i učenike srednjih strukovnih škola s ciljem dugoročnog razvijanja kvalitetnog domaćeg kadra. Uz to, ING-GRAD svojim zaposlenicima pruža konkurentne i iznadprosječne plaće u građevinskom sektoru u Hrvatskoj.

Da smo na dobrom putu, potvrđuje i broj zaposlenih, koji se od 2021. do danas povećao za 57, tako da danas brojimo 221 zaposlenika, među kojima je i sve više povratnika iz zemalja EU-a, na što smo iznimno ponosni.

Također, trenutačno je ING-GRAD u procesu izlaska na burzu pa ćemo kolegicama i kolegama omogućiti da po povlaštenim uvjetima postanu suvlasnici kompanije u koju su ugradili godine svog rada, znanja i truda.

Vjerujem da će mogućnost suvlasništva u kompaniji biti jedan od ključnih faktora koji će pridonijeti ne samo zadržavanju domaće radne snage, već i povratku iseljenih radnika.

Naime već se neko vrijeme među gospodarstvenicima sve više govori o potrebi (pa i sjajnoj prilici) da se Hrvatska okrene sustavnom privlačenju potencijalnih povratnika u mnoge hrvatske gospodarske sektore. Riječ je o radnoj snazi koja je već kvalificirana, produktivnija te spremnija na bržu prilagodbu našem tržištu rada. Sektor građevine bi, u tom slučaju, mogao vratiti barem dio od 90.000 građevinskih radnika koji su od velike gospodarske krize 2008. napustili Hrvatsku.

Cilj nam je izgradnja otpornijeg građevinarstva

Pravo je vrijeme da država uz podršku privatnog sektora definira više ciljane i sveobuhvatne mjere za povratnike te da one uključe dodatnu obuku i certifikate, ali i ukloni administrativne prepreke za njihov povratak. No jednako je važno osigurati im uvjete koji će ih motivirati na dugoročan ostanak.

Mogućnost suvlasništva u kompanijama u kojima rade može biti ključan alat za jačanje privrženosti radnika te osiguravanje stabilnosti sektora. Podrška kroz kompetentnu radnu snagu zapravo je osnaživanje budućnosti svih nas koji živimo i razvijamo se na krilima uspjeha naših ključnih gospodarskih sektora. Stoga vjerujem u međusobnu potporu i suradnju svih važnih dionika s ciljem izgradnje otpornijeg građevinarstva, u čijem će središtu ostati ljudi – i oni koji grade i oni za koje se gradi.