Dvije su pouke upravo provedenih prijevremenih izbora za predstavnička tijela Ličko-senjske županije, gradova Ogulina i Iloka te Općine Davor. Prva je da birači kažnjavaju sve političke opcije koje neizglasavanjem proračuna dovode do prijevremenih izbora, a druga je da bez prepoznatljivih političara na lokalnoj razini stranke ne mogu računati ni na kakav uspjeh, makar se u pojedinoj sredini uoči izbora pojavi i cijela Vlada, pola parlamenta, kamioni ruža te svi sudionici trenutačno najgledanijeg reality šoua.

A upravo je spektakularni predizborni reality šou mogla pratiti hrvatska javnost proteklih tjedana, kad su odjednom prijevremeni izbori za Županijsku skupštinu jedne od najsiromašnijih i stanovništvom najmalobrojnije hrvatske županije postali prvorazrednim političkim događajem. I dok su svi prethodni izbori u Ličko-senjskoj županiji od 1993., kad je profunkcionirao sadašnji teritorijalni ustroj zemlje, rezultatski bili uvjerljivo najizvjesniji i bez ikakve dvojbe tko će u konačnici imati više nego komfornu natpolovičnu većinu u skupštini, ovogodišnja je utrka za mjesta u županijskom predstavničkom tijelu Like postala pitanje života. Dakako, za HDZ.

Dovoljno se prisjetiti dosadašnjih HDZ-ovih rezultata na skupštinskim izborima u Ličko-senjskoj županiji.

Godine 1993. HDZ je usred rata u novoformiranoj jedinici regionalne samouprave na izborima za skupštinu osvojio nevjerojatnih 74,60 posto glasova birača. No ni godinama nakon završetka rata ta potpora nije dramatičnije padala. Tako je HDZ sa svojim koalicijskim partnerima prije točno deset godina na izborima 2009. osvojio i dalje nedostižnih 69,87 posto, četiri godine kasnije 58,31 posto, a na posljednjim redovnim izborima za Županijsku skupštinu Ličko-senjske županije 55,30 posto glasova. Ukratko, Ličko-senjska županija bila je HDZ-ova najtvrđa izborna utvrda. Dio zemlje u kojem je mogao računati na bezuvjetnu podršku, ma kako se Likom i tim dijelom Primorja upravljalo bilo iz Gospića, bilo iz Zagreba.

Kada je dugogodišnji HDZ-ov 'šef za Liku' Darko Milinović, nezadovoljan kadroviranjem središnjice u njegovu dvorištu, izveo neuspješan pokušaj 'kulturno-umjetničkog' desanta na Zagreb, postalo je jasno da će Andrej Plenković i na institucionalnoj razini organizirati preuzimanje nadzora nad stranačkom izbornom utvrdom. Županijski proračun nije dobio podršku u predstavničkom tijelu, uslijedilo je raspisivanje prijevremenih izbora, a izbori su trebali pokazati što se događa stranačkim disidentima Milinovićeva profila.

No na izborima su de facto poraženi i HDZ i kandidacijska lista grupe birača predvođena Darkom Milinovićem. HDZ je s četiri koalicijska partnera dobio 35,42 posto glasova, a Milinovićeva lista 20,43 posto.

To je najgori HDZ-ov rezultat u Ličko-senjskoj županiji otkako se provode izbori za županijska tijela vlasti, dok Darko Milinović kao aktualni župan nije ni na koji način kapitalizirao svoje 'pravo na Liku'. Mada zbroj njihovih glasova govori u prilog tomu da je izvorno HDZ-ovo biračko tijelo s izbora 2017. ostalo netaknutim, podjela je učinila svoje te je raskol u konačnici doveo do situacije da obje HDZ-ove opcije sada ovise o drugim političkim akterima ne uspiju li zakopati izborne sjekire. Te su pak opcije potvrdile da prepoznatljivi lokalni čelnici poput gradonačelnika Gospića, odnosno Novalje Karla Starčevića iz HSP-a te Ante Dabe na lokalnim izborima u najmanju ruku mogu odlučivati o tome tko će formirati natpolovičnu većinu.

HDZ-ovu Pirovu pobjedu u Ličko-senjskoj županiji, koja je jednim dijelom nagrizla autoritet stranačkog vodstva, a drugim dijelom nije potvrdila legitimitet odmetnutog Darka Milinovića, dodatno su zakiselili porazi na izborima za gradska vijeća u Ogulinu i Iloku, u kojima su HDZ-ovci sa saveznicima također pokušali presložiti većinu. Za utjehu im ostaje pobjeda u Općini Davor, ali je i to iznimka koja je potvrdila pravilo upravo održanih minilokalnih izbora u zemlji. To je da se ne isplati izazivati lokalne političke krize upakirane raskošnim predizbornim turnejama i obećanjima. Kad se osvrne na slogan recentne HDZ-ove kampanje u Ličko-senjskoj županiji 'Snaga s obje strane Velebita', mnogobrojni će se mjesni HDZ-ovci poželjeti vratiti u prošlost, kad je taj slogan imao potvrdu u izbornim rezultatima. Ovako ga treba što prije skinuti s panoa.

Što se tiče rezultata ostalih političkih stranaka na izborima u Ličko-senjskoj županiji, još je samo SDSS uspio osvojiti skupštinska mjesta. Hoće li sada Milorad Pupovac napokon obznaniti ostaje li ili ne u vladajućoj koaliciji predvođenoj HDZ-om? Ili će ojačati HDZ-ov položaj i u Lici? SDSS je u Lici u odnosu na 2009. prepolovio svoj izborni rezultat te i to govori kakva je podrška biračkog tijela svim mogućim objašnjenjima Milorada Pupovca za to zašto se uvijek nekako nađe uz HDZ-ovu vlast, a da konkretnih rezultata, osim za HDZ i samog Milorada Pupovca, nema.

I dok je Pupovčeva stranka barem zadržala skupštinski status, SDP je doživio pravi debakl s 3,95 posto glasova birača. Prije deset godina u koaliciji s HNS-om osvojili su danas nezamislivih 18,95 posto te na svakim sljedećim izborima tonuli sve brže. HDZ je, dakle, ostvario najgori izborni rezultat u Lici otkako se provode izbori u županijama, dok je SDP u ovom trenutku i formalno nestao iz tijela vlasti cijele jedne županije. Bez suvisle politike, vodstva i organizacije, stranka Davora Bernardića, a osobito sam Davor Bernardić najbolji su primjer toga kako u kratkom vremenu dokrajčiti upropašteno.

Ostali ličko-senjski gubitnici, Živi zid (3,06 posto), koalicija HSLS-a i HNS-a (2,79 posto) i stranka Milana Bandića (1,99 posto), upotpunjuju dojam o najgorem položaju hrvatske oporbe još od ranih 1990-ih. Tako HDZ u ovom trenutku može gubiti jedino pobjeđuje li sam sebe, što će mu se u nedostatku bilo kakve kvalitetnije korekcije oporbe sve više događati. I neće mu moći pomoći ni partneri poput SDSS-a, HNS-a i Milana Bandića, čije je posljednje mjesto na izborima u Ličko-senjskoj županiji dokaz da njegov utjecaj seže dokle seže proračun Grada Zagreba. Unatoč autocesti, taj je utjecaj ovaj put bio i – ostat će miljama predaleko.