Tomislav Tomašević, koji brani mandat, tek je drugi izravno izabrani zagrebački gradonačelnik u povijesti. Zagreb je do sada imao dvije gradonačelnice, Marinu Matulović Dropulić (1997.-2000.) te Vlastu Pavić (2002.-2005.), kao i vršiteljicu dužnosti Jelenu Pavičić Vukičević (2021.). Uz to je Vlada u dva navrata, kratkoročno, imenovala povjerenike Stjepana Brolicha (1996.) i Josipa Kregara (2000.).

Prvi gradonačelnik bio je Janko Kamauf, od 1851. do 1857. godine, nakon što je 1850. Zagreb administrativno poslao jedinstven grad spajanjem Gradeca, Kaptola te pripadajućih predgrađa i sela. Najdugovječniji gradonačelnici su, uz Milana Bandića, koji je ukupno 18 godina, makar uz prekide, proveo na čelu grada (2000.-2002., 2005.-2021.), bili Adolf Mošinsky, koji gradonačelnikovao 12 godina (1892.-1904.), te Većeslav Holjevac, koji je 11 godina bio prvi čovjek Zagreba (1952.-1963.).

Isti okvir kao i prije četiri godine

Premda je bilo predviđeno spajanje pojedinih mjesnih odbora u gradskim četvrtima Donji grad, Trnje i Maksimir te je slijedom toga njihov broj trebao biti smanjen s 218 na 213, na poticaj mlađeg partnera u Gradskoj skupštini, SDP-a, gradske su vlasti ipak odustale od ove reforme. Upravo je SDP tražio da se ova promjena odgodi jer žele širu reformu mjesne samouprave, a za nju je potrebno više vremena, odnosno stranačke, ali i javne rasprave.

SDP-ova koncepcija ove reforme temelji se na ideji ukidanja mjesnih odbora te istodobnog značajnog jačanja gradskih četvrti, kako u financijskom, tako i u provedbenom smislu. Pa ipak, broj vijećnika u mjesnim odborima i gradskim četvrtima korigiran je sukladno podacima popisa stanovništva, što znači da će on biti drugačiji nego na prethodnim lokalnim izborima.

Za nešto malo više od mjesec dana Zagrepčane će stoga u lokalnim osnovnim školama, prostorijama mjesnog odbora ili vatrogasnim domovima dočekati ista četiri listića – za gradonačelnika, za 47 člana Gradske skupštine, za vijećnike jedne od 17 gradskih četvrti te za vijećnike jednog od 218 mjesnih odbora.

Za razliku od europskih i parlamentarnih izbora, liste su i dalje blokirane, što znači da nije moguće dati preferencijski glas. Ako se među 47 izabranih gradskih zastupnika ne nađe nijedan pripadnik nacionalne manjine, provest će se dopunski izbori te izabrati 48. član. Tako je bilo prije četiri godine, kada je naknadno u Skupštinu ušao Nikola Vukobratović iz SDSS-a.

Kao i do sada, ne mogu se kandidirati vojnici i policajci, niti svi oni kojima je izrečena pravomoćna presuda što pretpostavlja kaznu od barem šest mjeseci zatvora ili ekvivalent (rad za opće dobro ili uvjetna osuda).

U dva tjedna od raspisivanja izbora potrebno je prikupiti 5000 potpisa podrške za gradonačelničku kandidaturu, što svakome tko je imalo ozbiljan u političkom radu ne bi trebalo predstavljati nikakav problem.

Devetero na jednog

Aktualni gradonačelnik prema do sada objavljenim, malobrojnim anketama, slovi za priličnog favorita. Međutim treba istaknuti da je najteže dobiti drugi mandat na čelu lokalne samouprave, posebice velikog grada. Kasnije već ide lakše - ako netko ostane osam godina, jednom kada se ukorijeni u sve gradske strukture, puno će biti teži izazov za bilo kojeg izazivača.

Branitelju mandata, uživatelju političke nadarbine, naravno, odgovara što više kandidata. Time će se oštrica oporbe otupjeti, a u kampanji i sučeljavanjima djelovati će bolje nego da se mora suočiti s jednim ili dvoje snažnih protukandidata.

Brojni kandidati bez stranačke pozadine registrirali su u međuvremenu stranke koje u imenu sadrže osobno ime i odrednicu 'neovisna lista', čime se birače dovodi u svojevrsnu zabludu, tj. implicira se da se ne radi o strankama, već o nestranačkim kandidaturama. Primjerice, 7. ožujka ove godine Pavle Kalinić registrirao je stranku koja se zove Pavle Kalinić – Nezavisna lista. Tomislav Jonjić od 11. ožujka je na čelu stranke koja se zove Nezavisna lista Tomislava Jonjića – Jedino Hrvatska!. Marija Selak Raspudić je 12. ožujka u Registar političkih stranaka upisala stranku naziva Marija Selak Raspudić – Nezavisna lista. Davor Bernardić od 18. ožujka vodi stranku Bernardić Davor – Nezavisna lista servus Zagreb. Ivica Lovrić je pak još 12. travnja prošle godine osnovao stranku koja se zove Politička stranka – Plavi grad, nakon što je neko vrijeme djelovala udruga istog imena.

U borbi za obranu većine u Skupštini te za drugi mandat, Tomašević ovaj put ide s koalicijskom listom koju čine Možemo i SDP, što mu bitno olakšava stvari. Nabava novih tramvaja, obnova škola i vrtića, projekt Paromlin, bazen u Španskom te obnova Doma sportova bit će njegovi glavni naglasci u kampanji.

Tko sve želi svrgnuti Tomaševića?

Nekadašnji predsjednik SDP-a Davor Bernardić staro je lice zagrebačke politike. Ovaj put se kandidira uz podršku HNS-a, HSLS-a i Socijaldemokrata. Nastupa kao neovisni kandidat, no, kao što smo naglasili, ustvari ima vlastitu stranku. Ističe problem transparentnosti upravljanja gradom i jačanje socijalnih politika.

Ginekolog Mislav Herman predsjednik je gradskog HDZ-a, saborski zastupnik te dugogodišnje ime gradske politike. Premda ne slovi kao favorit, ima iza sebe organizacijsku snagu premijerove stranke, što mu svakako daje prednost u borbi za drugi krug gradonačelničkih izbora. Poglavito kritizira Tomaševića zbog prometa i otpada.

Ivica Lovrić slovi kao kandidat kontinuiteta Bandićeve ere. Nekadašnji pročelnik za obrazovanje i sport zalaže se za povratak prethodnom načinu upravljanja gradom te se prezentira kao uspješan i efikasan, a Tomaševiću naviše zamjera sporost.

Pavle Kalinić još je jedan bivši Bandićev bliski suradnik, a bio je pročelnik Ureda za upravljanje u hitnim situacijama. Međutim on puno više naglašava svoj neovisni karakter i odmak od pokojnog gradonačelnika. Zanimaju ga sigurnost i promet te se ističe svojim idejama za fleksibilizaciju prometa u centru grada.

Marija Selak Raspudić se nakon predsjedničkih izbora okrenula lokalnoj politici. Relativno kasno se upustila u kampanju te nema prethodnog iskustva s komunalnim temama, no kao prepoznatljivo ime i jedina žena među kandidatima mogla bi nekima pomrsiti račune u borbi za drugi krug. Njezin forte su ideje etičkog upravljanja te pitanja obrazovanja.

Gradski zastupnik Trpimir Goluža ide na izbore kao kandidat Mosta i HSP-a te naglašava potrebu decentralizacije gradske uprave i jačanja nižih razina gradske samouprave.

Tomislav Jonjić je na nedavnim predsjedničkim izborima stekao pozornost i simpatije desnog biračkog tijela. Ovaj odvjetnik i bivši diplomat računa na podršku niza manjih desnih stranaka, a u gradsku politiku želi unijeti teme poput nacionalnog identiteta i suvereniteta.

Potpredsjednik stranke Fokus i bivši vaterpolist Vedran Jerković kandidat je Fokusa i Centra te stavlja naglasak na modernizaciju gradske infrastrukture i transparentnost u upravljanju.

Novo ime u politici je Ivan Bašić, poduzetnik i influencer na društvenim mrežama. Zalaže se za digitalizaciju gradske uprave i participativno odlučivanje.

Grad koji je obećavao

Obnova Zagreba ide sporo, no ipak napreduje. Grad je i dalje pun smeća, no ima sve više i cvijeća. Planovi razvoja djeluju privlačno, no promet, kako automobilski, tako i javni, i dalje je nešto što ga dijeli čak i od manjih, ali daleko uređenijih i uspješnijih europskih glavnih gradova.

Zagreb je prepun potencijala i to, bez sumnje, prepoznaju svi kandidati - i aktualna i bivša vlast te svi mogući izazivači, s koje god strane udarali na Trg Stjepana Radića. Brojna europska sredstva su na raspolaganju te se i sada već obilato koriste. No Zagreb je i grad groznih urbanističkih rješenja, nepouzdanog javnog prijevoza, zagušenih prometnica, upitne kvalitete zraka, starih instalacija, a spalionica otpada i dalje je predmet prijepora. Tomašević ulazi s ogromnom prednošću u ovu utrku, no na medijima je da kvalitetno predstave i analiziraju kako sve ono do sada učinjeno, tako i sve projekte koje gradski oci i majke predlažu za iduće godine te da jasno prezentiraju ono što se nudi u oporbenim redovima.

Naposljetku, dok se u Zagrebu raspravlja o Hipodromu, Jakuševcu, Maksimiru i Kranjčevićevoj, na dalekom Pacifiku kineska mornarica opako okružuje Tajvan poput morskih pasa, prijeteći time da će ujedinjenje dvaju sustava u jednoj zemlji provesti na prilično izravan i ne odveć miran način. No to je već priča za neki drugi dan.