'Mislim, 'ajmo realno… Kaj znači prepisivati na ispitu državne mature? Kakav je to 'zločin' u zemlji u kojoj su se ljudi nakrali i kradu našu lovu? Daj me nemoj…koga briga?', rafalno je ispucavao pitanja moj prijatelj bez djece kao reakciju na bijes trećeg u krugu čija je kćer upravo doznala svoje rezultate na maturi.

'Štef, znaš kaj, razbio bi ti sad tu glupu bulju. Majmune!', nastavljao je brižan otac profinjenim akademskim stilom stečenim na jarunskom uličnom sveučilištu. 'Mala se namučila kao nikada, a ovi mali seronje kradu, a ….. im to dopuštaju''.

U tjednu u kojem se u Hrvatskoj slave izborni pobjednici, dijeli izborni plijen i strahuje od novog vala pandemije, vijest da su tamo neki učenici u Gospiću i Zagrebu ulovljeni u prepisivanju na maturi nikada nije imala šansu postati važnom. A ona to jest, i to ne zato što su neki mladi ljudi odlučili pokušati povećati svoje šanse prijevarom. Išli smo svi u školu i znamo da se u svakoj generaciji varalo na ispitivanjima.

Najvažnija vijest srpnja 2020.

Nije ova ni po čemu lošija niti bolja od prethodnih. Nije pomoglo toj vijesti niti to što je učenike u Gospiću čuvala učiteljica koja navodno ima veze s HDZ-om. Mogla je biti i iz Mosta, SDP-a, DP-a ili platforme Možemo! jer sudjelovanje u takvim radnjama obično nema politički predznak. Nije ta vijest mogla postati važnom ni zbog činjenice da su neki roditelji iz Gospića javno na televiziji išli opravdavati svoju djecu 'ulovljenu u nečasnoj radnji'. Svatko tko je jednom bio na roditeljskom sastanku zna da je takvo ponašanje više pravilo nego iznimka. Vijest o prepisivanju na maturi nije imala šanse, a važnija je od Andreja Plenkovića i svake riječi o (ne)nošenju maski. Najvažnija vijest srpnja 2020.

Državna matura temelji se na nekoliko načelnih pretpostavki od kojih su najvažnije dvije: svi imaju jednake šanse na ispitima i država jamči pravednost u provedbi. Ovo prvo vrijedi samo na papiru. Od početaka provedbe državne mature svi u obrazovanju znaju da šanse učenika iz gimnazija i strukovnih škola nisu jednake, baš kao niti one učenika koji dolaze iz neprivilegiranih obiteljskih okruženja u odnosu na one koji se mjesecima organizirano ili individualno pripremaju na plaćenim pripremama.

Ono što je, međutim, država uspješno dosada činila, jest da je svoju garanciju u vezi provedbe ispita većinom korektno ispunjavala. Upravo se time održavalo povjerenje učenika, roditelja i odgojno-obrazovnih radnika u taj postupak. Od srpnja 2020. tome više neće biti tako, i to ne zato jer su neki mulci prepisivali na ispitima već zato što za svoje postupke ni na koji način neće odgovarati. To im je omogućila upravo država kroz odluke Ministarstva znanosti i obrazovanja i Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Svim onim 18-godišnjacima uhvaćenima u prevari, država je još u ovom roku i o trošku škola omogućila ponovno pristupanje ispitima.

Ovom je odlukom Ministarstvo učinilo veliku štetu tim mladim ljudima. Ništa oni iz ovoga neće naučiti osim da se u Hrvatskoj ponekad isplati prevariti i ukrasti. Za njih bi životno bilo bolje da su za svoje postupke odgovarali i o njima promislili. Još je veću štetu Ministarstvo nanijelo odgojno-obrazovnim radnicima štiteći one nastavnike koji su im pomagali u njihovim pokušajima. Njima nema mjesta u školama.

Dva puta zaredom prepisivanje, ali bez imena škole?

Neimenovanjem škole u Zagrebu u kojoj je dva puta zaredom utvrđeno prepisivanje učenika, obrazovne su vlasti pljunule u lice više od 350 srednjih škola koje već deset godina organiziraju i provode ove ispite boreći se za obrazovanje zasnovano na kriterijima i pravednosti. Ta bi škola trebala biti imenovana, a njena dopusnica dovedena u pitanje. Šteta je to i za hrvatsko društvo koje žudi za postupcima u kojima neki neće biti privilegirani i u kojima će mladi ljudi moći dokazati što znaju i mogu.

Korektno provedenim postupcima poput državne mature izgrađuje se ovo društvo, a ruši se upravo odlukama koje idu u korist onima koji muljaju i varaju. Ipak najveća šteta odluke obrazovnih vlasti učinjena je desecima tisuća mladih ljudi koji su svoje dane i noći provodili za knjigom učeći. Brižljivo se spremajući za ispite koji su im važni u ostvarivanju snova. Vjerovali su da će svi ti ispiti biti provedeni na pošten način i da će oni koji odluče igrati prljavo za svoju prljavštinu odgovarati.

'Ma nek' se sprema van. Kaj će ovdje?', nakon dugotrajne pivske argumentacije rekao je brižan tata.

'Daj ne seri. Ko' da je tamo bolje?', odgovorio mu je prvi u krugu. U svim državama postoje ljudi koji žele prevariti i neopravdano steći prednost. U zrelim društvima svi ulovljeni u tim radnjama za svoje ponašanje bivaju sankcioniranima. U samom nekim društvima vlast nekim mladim ljudima odluči pomoći u prevari. To su društva koja nemaju baš nikakvu budućnost jer u njima se više ne zna tko su varalice, tko seronje, a tko su budale. Pogledajmo se u ogledalo.