Kako je krenulo, u hrvatskoj bi Vladi uskoro svaki ministar mogao postati njezinim potpredsjednikom, s portfeljem ili bez portfelja. Od devetnaest članica i članova Vlade, koje predvodi njezin novi stari predsjednik Andrej Plenković, čak je sedam potpredsjednika. I dok su HDZ-ovi ministri svoje potpredsjedničke dužnosti prenijeli iz prethodnog mandata, a dio njih i iz mandata iz 2016., nitko nije tako zaintrigirao javnost kao novi potpredsjednik Vlade iz redova Domovinskog pokreta. To je Josip Dabro, novi ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. S obzirom na to da će dogodine, prema dogovoru novih koalicijskih partnera, potpredsjednikom Vlade postati čelni čovjek Domovinskog pokreta i aktualni vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, glavni tajnik stranke Dabro svoju stranku zasad predstavlja na najvišem položaju u izvršnoj vlasti u zemlji. Ne čudi to da je u podjeli ministarskih resora Penavinoj stranci pripala poljoprivreda s dodatkom šumarstva i ribarstva, jer to su i prije i tijekom izborne kampanje priželjkivali u Domovinskom pokretu, politički najsnažnijem u Slavoniji, Baranji i Srijemu kao žitnicama zemlje. No je li čudno to što će ovaj iznimno važan i složen resor u Vladi voditi upravo Dabro?

S obzirom na to kako se sve u Hrvatskoj dolazi na pojedine političke položaje - nije. Uostalom, novi potpredsjednik Vlade otpočetka ističe da je ambiciozan te da je računao baš na agrar kao područje kojim će se baviti. Šteta što dosad nije. Ili se to barem iz njegove dosadašnje karijere i akademskog obrazovanja ne vidi. Prema službenim podacima iz same Vlade, Dabro je rođen 1983., a nakon srednje tehničke škole najprije je 2011. postao stručnim pristupnikom trenerske struke na Društvenom veleučilištu u Zagrebu; zatim je 2012. stekao zvanje prvostupnika sportskog trenera (kondicijska priprema sportaša) na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu; napokon godine 2019. diplomirao je na Edukacijskom fakultetu u Travniku stekavši titulu magistra kineziologije. Da bi sa stručnog studija prešao na sveučilišni, morao je polagati odgovarajuću razliku. Sve je to uspio, iako u jednom intervjuu nije odmah znao reći je li studirao ukupno tri ili pet godina. Možda je bio iznimno uspješan te mu se činilo kao da su mu godine studiranja proletjele, a osim toga postigao je međunarodnu akademsku karijeru te bi, u slučaju da ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs ode u mirovinu, Dabro mogao preuzeti i njegov resor. Možda i podresor sporta jer je novoizabrani potpredsjednik Vlade bio i članom stožera hrvatske reprezentacije u kickboxingu. Istog sporta kojim se bavio i drugi potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, čije je obrazovanje također vezano uz Kineziološki fakultet i struku trenera, a koji je novu Vladu i nazvao 'sportskom'.

Tako je Hrvatska, prema Anušićevim riječima, dobila 'sportsku vladu' ili, još točnije, 'kickboxing vladu'. Što god tko mislio o tome, dobro je da su pojedini članovi Vlade praktični sportaši te izvrsne tjelesne spreme. Kao primjer društvu, osobito mladima. Međutim kakav primjer pruža činjenica da čelnim ljudima pojedinih resora u Vladi postaju političari doslovce bez ikakvoga relevantnog obrazovanja i profesionalnog iskustva? Koliko god bio ambiciozan i željan potvrditi se u vođenju agrarne politike, koja danas kao nikad ranije zahtijeva optimalan spoj visokostručnog znanja i planiranja, detaljne strategije i korištenje najsuvremenije tehnologije, Dabro potvrđuje ključno: hrvatska se politika i dalje vodi uglavnom voluntaristički. U kakvom je stanju hrvatska poljoprivreda, pri čemu u političkom smislu o osiromašenoj Slavoniji - i nacionalno i regionalno - gotovo neprestance od završetka rata odlučuje HDZ, samostalno ili sa strankama poput Domovinskog pokreta izvedenih iz HDZ-a, najbolje govori pogled na obje strane rijeke Drave. Mađarska je strana obrađena do u centimetar, a hrvatska dobrim dijelom napuštena i zapuštena. A riječ je o istom tlu i mogućnostima.

Hoće li takvo stanje promijeniti novi koalicijski partneri HDZ i Domovinski pokret te novi potpredsjednik Vlade? Hoće li se dramatične promjene nabolje osjetiti i kada je riječ o novoj populacijskoj politici? Koliko je tu znanja i stručnosti, dovoljno govori naziv novog resora Vlade - 'demografija i useljeništvo' - na čije je čelo stao još jedan bivši HDZ-ovac te sadašnji političar iz Domovinskog pokreta Ivan Šipić. Demografija je, naime, društvena znanost koja se bavi proučavanjem dinamike broja, razmještaja i kretanja stanovništva (populacije) te je poprilično neobično to da se ministar bavi znanošću poput demografije ili geografije, a ne jednom od javnih politika. To je zapravo populacijska politika kao sustav mahom državnih mjera koji djeluje na opisane demografske procese s primarnim ciljem povećanja broja stanovnika i kakvoće njihova života. Šipić je diplomirani teolog čiji je politički angažman od 2001. vezan isključivo uz lokalnu politiku Trilja. Njegovo je dosadašnje bavljenje populacijskom politikom istovjetno Dabrinim dosadašnjim bavljenjem agrarnom politikom. Treba zapamtiti koliko je Hrvatska imala stanovnika u trenutku Šipićeva preuzimanja ministarske dužnosti jer će se vrlo lako izračunati koliko je novi ministar demografije i useljeništva bio uspješan na kraju mandata.

Slično vrijedi i za trećega novog ministra Vlade iz redova Domovinskog pokreta, Antu Šušnjara, koji preuzima resor gospodarstva. S obzirom na to da je i njegov prethodnik Damir Habijan diplomirani pravnik, u stručnom se smislu nije promijenilo ništa, ali se i dalje postavlja pitanje koliko u resoru gospodarstva može biti uspješan netko tko se dosad bavio isključivo odvjetništvom s poslovima stečajnog upravitelja. Hrvatsko gospodarstvo u sljedeće četiri godine nužno treba iskorake koji će ga učiniti učinkovitijim, prosperitetnijim i konkurentnijim na međunarodnom tržištu, s naglaskom na povećanje produktivnosti, proizvode i usluge s visokom dodanom vrijednošću te na tehnološki napredak. Imaju li novi ministar i stranka iz koje dolazi takvu gospodarsku politiku spremnu za realizaciju, doznat će se uskoro. HDZ je tako svom mlađem koalicijskom partneru prepustio iznimno zahtjevne resore u kojima su rezultati egzaktni, a ministarsko obnašanje dužnosti veoma se brzo pokaže kompetentnim ili ne. No ni HDZ neće moći izbjeći analize rada resora u svojoj nadležnosti, tim više jer su neka ne osobito uspješna ministarska imena samo premještena na druge dužnosti, poput Dabrine prethodnice Marije Vučković, sada ministrice zaštite okoliša i zelene tranzicije, a za koju nije jasno kojim je to rezultatima u dosadašnjem mandatu zaslužila novo povjerenje.

Od zdravstva preko pravosuđa do prometa, od vanjske do sigurnosne politike, Hrvatska u sljedećem mandatu Vlade treba postići značajan napredak kojim će se odmaknuti od statusa nedovoljno razvijene članice Europske unije te sve manje ovisiti o novcu Unije, a sve više o vlastitom zarađenom novcu. Biti 'snažan i važan' u ovako konfiguriranoj Europskoj uniji i svijetu znači imati sposobne ljude u cijeloj vertikali vlasti temeljenoj na znanju, stručnosti i odgovornosti. Izborni se legitimitet podrazumijeva. Nakon ovogodišnjih parlamentarnih izbora Andrej Plenković, i kao predsjednik Vlade i kao predsjednik HDZ-a, ima drukčiju situaciju nego dosad, ali mu zasad pomaže olakotna okolnost u odnosu na onu otegotnu. Otegotna mu je okolnost to što je u odnosu na izbore 2020. ostvario nešto slabiji rezultat s pet saborskih mandata manje, čime je bio prisiljen koalirati s Domovinskim pokretom, što je izbjegao prije četiri godine. Olakotna mu je to okolnost što je Domovinski pokret bio i ostao paleodesnica, očito propustivši postati modernom strankom čiji članovi bez problema mogu preuzeti vođenje bilo kojega resora u Vladi temeljem vlastite stručnosti i sposobnosti.

Ovako nove akvizicije u Vladi djeluju kao grudobran postojećim HDZ-ovim kadrovima te će prije ridikulizirati nego radikalizirati postojeću vlast. Usto, HDZ se, unatoč svim korupcijskim aferama, održao kao hrvatska dominantna politička stranka nakon što je četvrti put zaredom pobijedio na izborima za Hrvatski sabor, i to oporbu koja se ovaj put i sama deklasirala nizom loših procjena i postupaka. To za sam HDZ ne znači da se može opustiti, osobito ne u ovom mandatu Vlade. Stoga treba imati razumijevanja za novog starog ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marina Piletića kad je pri polaganju zakletve zazvao Boga i sv. Josipa. S obzirom na vlast i oporbu u Hrvatskoj, zemlji će zatrebati pomoć i Boga, i sv. Josipa, i svih svetih.