Javnosti je nedavno predstavljeno nezavisno istraživanje jedne konzultantske tvrtke o tome kako je korišten dio IPA programa koji se odnosio na male korisnike dijela bespovratnih sredstava, nakon kojega je u medijima i na nekim službenim stranicama tijela državne osvanuo naslov da je iskorišteno 85,8% svih IPA sredstava
Bomba, složit ćete se i neloš postotak ako uzmete u obzir da većina nas konzultanata stalno kritizira državu, govoreći da je postotak iskorištenosti IPA-e u ovome trenutku prilično nizak.
Kako to obično biva, naslov krije pravu istinu.
Uzorak koji je uzet u navedenom istraživanju predstavlja 576 projekata od ukupno cca 1300. Od navedenih 567, autori njih 390 su sudjelovali u istraživanju tako da su odgovorili na upitnik, a samo se u 20 posto tih slučajeva radilo o završenim projektima na koje se odnosi postotak iz naslova. Također, metoda kojim je uzorak uzet nije bila znanstvena, što znači da se ne radi o reprezentativnom uzorku.
Istraživanje je, dakle, obuhvatilo dio ugovora kojima su dodjeljena bespovratna sredstva i nije obuhvatilo velike iznose koji se dodjeljuju kroz javne nabave i druge veće IPA projekte. Zbog toga je priča o tome da je od cijele IPA-e iskorišteno 85,8 posto potpuno pogrešno interpretiran podatak.
Kriva tumačenja
Nemojte misliti da ovime kritiziram istraživanje. Naprotiv. Smatram da bi istraživanja, evaluacija i komentara na korištenje EU sredstava trebalo biti mnogo i da bi se trebalo što otvorenije govoriti o postotku apsorpcije, a u ovoj perspektivi, još važnije, i o rezultatima koji će se postići korištenjem sredstava.
Međutim, isto tako treba biti oprezan prilikom tumačenja istih istraživanja jer se može dogoditi da se pojedini podatak potpuno pogrešno interpretira kao što je to bilo u ovom slučaju, stavi u pogrešan kontekst i onda ispadne da je isplaćeno onoliko koliko neće biti isplaćeno niti 2016. godine kada završimo s korištenjem IPA programa.
Kada govorimo o iskorištenosti EU sredstava, razlikujemo dva postotka – postotak ugovorenosti i postotak isplaćenosti. Postotak ugovorenosti predstavlja ugovore za projekte koji su potpisani, ali još nisu provedeni. Dakle sredstva još nisu u potpunosti isplaćena niti pravilno iskorištena. Postotak isplaćenih sredstava govori kakvo je stvarno stanje iskorištenosti jer predstavlja iznos koji je stvarno isplaćen na naš konto.
Posljednje službene informacije koje nalazimo u saborskom izvješću o korištenju EU fondova kažu da je od ukupne IPA alokacije do kraja prve polovice 2013. godine ugovoreno iznad 70%, a isplaćeno tek nešto više od 30-tak posto. Neslužbeni podaci govore da se posotak isplaćenih sredstava podigao na nešto manje od 40 %, dok smo po ugovorenosti došli do cca osamdesetak posto.
Dakle, treba biti fer i reći da u IPA-i nije iskorišteno 85,8% svih sredstava, nego da je trenutačno iskorišteno (isplaćeno) nešto manje od 40%. Pri tome očekujemo da će taj postotak porasti jer će se sredstva isplaćivati ove, sljedeće i 2016. godine, ali on svakako neće biti na zavidno visokoj razini niti bi s njime trebali biti zadovoljni. Prava slika bit će poznata 2016. godine i tek tada ćemo biti u mogućnosti govoriti o pravim podacima i realnim postocima, kao i samoj kvaliteti provedbe.
Međutim, činjenica jest da je ovo top tema i da je interes javnosti za EU projektima sve veći i veći, a da država ipak kasni s poslom koji treba obaviti kako bi se sredstva u ovoj perspektivi mogla koristiti. Zato je potrebno promijeniti retoriku, upregnuti sve snage koje imamo i što prije završiti programiranje i akreditaciju kako bi buduća istraživanja pokazala da su rezultati koji postižemo korištenjem EU fondova značajno bolji od ovih dosadašnjih.
