Primjenom nove karte regionalnih potpora očekuje se da će od 1. siječnja 2022. godine status korisnika potpore Zakona o poticanju ulaganja postati još zanimljiviji zbog njihovog najavljenog povećanja intenziteta.

Konkretno, stope regionalnih potpora rastu s 25 posto na 50 posto za velike poduzetnike u dvije regije: panonska i sjeverna Hrvatska, s 25 posto na 40 posto u jadranskoj Hrvatskoj te s 25 posto na 35 posto u Gradu Zagrebu. Sve navedene nove stope su za 10 posto više za srednje poduzetnike, a za 20 posto za male poduzetnike (npr. u panonskoj Hrvatskoj iznose 50 posto za velike, 60 posto za srednje i 70 posto za male).

Međutim, s obzirom na visoku stopu razvijenosti regije Grad Zagreb, ključno je napomenuti da veliki poduzetnici s investicijama u Gradu Zagrebu, koji planiraju ulaganja i postojeće djelatnosti prijaviti za potpore Zakona o poticanju ulaganja, trebaju djelovati odmah i podnijeti prijavu do kraja 2021., jer će po najavama regionalnu potporu moći koristiti samo za početno ulaganje u novu ekonomsku djelatnost (to je ona koja mijenja četiri znamenke NKD klasifikacije). Svim ostalim velikim poduzetnicima iz ostatka Hrvatske te svim malim i srednjim poduzetnicima na području cijele Hrvatske pametnije je pričekati – jer 2022. donosi veći intenzitet potpora.

Također, nova karta regionalnih potpora primijenit će se i na fondove EU-a u novim operativnim programima u razdoblju 2021.-2027. te na potpore u sklopu natječaja u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti.

Status korisnika potpore mogu ostvariti mikro, mala i srednja te velika poduzeća registrirana u Hrvatskoj, a koja su obveznici poreza na dobit. Apliciranje se najviše isplati onima koji ostvaruju značajnu dobit i koji planiraju rast u broju zaposlenih jer se regionalna potpora ostvaruje smanjenjem obveze plaćanja poreza na dobit. Minimalno potrebno ulaganje za ostvarenje poticaja ovisi o veličini poduzeća. Za mikro poduzeća to je 50.000 eura i otvaranje tri nova radna mjesta dok je za ostale (male, srednje i velike) to ulaganje u iznosu od 150.000 eura i otvaranje pet novih radnih mjesta. Za centre za razvoj informacijsko-komunikacijskih sustava i softvera minimalno ulaganje iznosi 50.000 eura, uz uvjet otvaranja 10 novih radnih mjesta. Za projekte ulaganja u modernizaciju i porast produktivnosti poslovnih procesa predviđeno je ulaganje u iznosu od 500.000 eura, bez otvaranja novih radnih mjesta.

Zakon propisuje poticajne mjere za investicijske projekte u proizvodno-prerađivačkim aktivnostima, razvojno-inovacijskim aktivnostima, aktivnostima poslovne podrške te aktivnostima usluga visoke dodane vrijednosti. Prijava se podnosi Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja u bilo kojem trenutku i moguće se prijaviti jednom u tri godine svake tri godine.

Osim što je uvijek dostupan, za razliku od natječaja kod kojih je rok za prijavu vremenski ograničen, zakon omogućava određenu fleksibilnost u pogledu provedbe projekta. Naime ne postoji 'batina' ako investicija koju je poduzetnik prijavio ne bude izvršena ili ako bude izvršena u značajno manjem opsegu. Ne primjenjuju se pravila za neobveznike javne nabave, nema tromjesečnih kontrola i izvješća, u suštini nema ni financijskih korekcija ako planirana investicija ne bude izvršena u prvotno planiranom opsegu.

Dakle ostaje samo 'mrkva', što u ovom slučaju znači umanjenje stope poreza na dobit od 50 posto, 75 posto ili 100 posto u periodu do 10 godina, sve ovisno o tome koliku je investiciju poduzetnik ostvario u prihvatljivim aktivnostima. Realizacija projekta može započeti odmah po prijavi, bez čekanja odluke Ministarstva. Bitno je samo da projekt ne započne prije podnošenja prijave.

S obzirom na značajno uvećanje stopa regionalnih potpora za koje je moguće aplicirati, sugerira se svim poduzetnicima da što prije analiziraju imaju li investicije u prihvatljivim djelatnostima i aktivnostima, po potrebi se savjetuju sa stručnim konzultantom i razmotre prijavu za ovaj vrijedan poticaj.