Mislim da smo na licu mjesta trebali strijeljati neke bandite koji su ubijali nedužne ljude, pljačkali po selima i kompromitirali ovu besprijekornu vojnu akciju - tako povodom obljetnice Oluje u intervjuu portalu Politika Plus govori nekadašnji ratnik a danas ministar obrane Ante Kotromanović. Po njemu, bilo bi mnogo bolje da je umjesto civilnih institucija vojska preuzela kontrolu nad oslobođenim prostorom: 'siguran sam da bi bili puno učinkovitiji', tvrdi i u tom kontekstu spominje strijeljanje bandita.

Kotromanovićeva zakašnjela pamet vjerojatno je povezana sa sudbinom generala Ante Gotovine, koji mu je bio uzor u ratu i kojemu je sve do danas ostao apsolutno lojalan. Nekadašnji su ratnici s pravom bijesni na pse rata koji su svojim zločinima rezultate njihove borbe doveli u pitanje i zbog kojih su izloženi haškim i ostalim suđenjima i sramoćenjima. Zato ono o čemu su godinama šutjeli danas otvoreno priznaju: 'Neosporno je da je zločina bilo', kaže Kotromanović i traži da se žestoko kazne oni koji su ih počinili. Odgovornost s vojske seli na politiku, koja nije sprečavala zločine niti ih je sankcionirala. Njegova izjava, izraz sve primjetnijeg raspoloženja u nekadašnjim vojnim krugovima, zapravo znači: nije kriv Gotovina ni ostali generali i vojnici, krivi su oni koji su zapovijedali državom, u konačnici kriv je Franjo Tuđman.

Ali ministrova izjava također pokazuje zašto je dobro i nužno da se vojnici ne pačaju u politiku. Jer recept što ga Kotromanović danas nudi, faktičko uvođenje prijekog suda, podrazumijeva da se na zločin reagira zločinom. Likvidacije po brzom postupku, bez suda, nisu recept koji bi civilizirana država smatrala prihvatljivim. Kotromanović danas žali što Hrvatska nije radikalno reagirala na barbarstva, ali ekspresna strijeljanja jednako su barbarska i zločinačka. Ubojstva nevinih i razbojničke pljačke po oslobođenim krajevima Tuđmanova je vlast morala zaustaviti sredstvima pravne države. Što bi i ministar brz na obaraču napokon morao znati.