komentar višeslava raosa

Nervoza, napetost i iščekivanje: Amerika se lomi na 4 velike teme. Što kažu agregati anketa?

Višeslav Raos
Višeslav Raos
Više o autoru

Bionic
Reading

Ove, 2024. godine nikada više ljudi na planetu nije imalo prilike izaći na birališta. Diljem svijeta, na raznim kontinentima, milijuni i milijuni ljudi dali su svoj glas kandidatu, stranci ili koaliciji od povjerenja. Međutim preostali su još jedni izbori u ovoj godini koji zaokupljaju ogromnu pažnju svjetske javnosti, a to su oni za američkog predsjednika

Prva birališta bit će otvorena u Vermontu u 5 ujutro po lokalnom vremenu, odnosno u 11 ujutro po srednjoeuropskom vremenu. Vremena otvaranja i zatvaranja birališta variraju od savezne države do savezne države, a treba podsjetiti i na to da se Sjedinjene Države nalaze u čak devet vremenskih zona, od kojih su četiri u kontinentalnom dijelu zemlje.

Sjedinjene Države prve su razvile moderne izborne kampanje i medijsko praćenje izbora još u drugoj polovici XIX. stoljeća zahvaljujući razvoju telegrafskih mreža. Uz to, estradizacija izbora i politika također je posljedica utjecaja Hollywooda na stvarni život. Međutim ove godine nervoza, napetost i iščekivanje milijuna Amerikanaca, ali i ostatka svijeta zbog presudne političke, vojne i ekonomske uloge Bijele kuće, veća je nego ikada. Već nekoliko izbornih ciklusa može se primijetiti snažna polarizacija američke politike i društva, uz sve manjih broj ljudi koji su spremni saslušati drugu stranu. Dvije stranke počele su tvoriti dva društvena tabora i dva zasebna medijska okoliša, ušančena u svojim pozicijama i duboko uvjerena da su ovi drugi ugroza za slobodu i demokraciju. U takvom ozračju, uz ankete koje predviđaju tijesni rezultat te uz visoku spremnost na političko nasilje, usijanje je na samom vrhuncu. Ono čemu se možemo nadati, ali što nije sasvim izgledno, jest da će u ovoj staroj, jednoj od najstarijih demokracija (najstarija kontinuirana demokracija koja provodi opće i poštene izbore na kojima mogu sudjelovati svi punoljetni muškarci i žene je Novi Zeland) prijenos vlasti biti mirno obavljen, da neće biti sudskog ili uličnog osporavanja glasova danima ili tjednima, kao i novih pokušaja političkih atentata, a i da u tih nekoliko dana Moskvi, Pekingu ili Teheranu neće pasti na pamet neka glupost. Potonji su već najavili protuudar na Tel Aviv, koji realno možemo očekivati u idućih 48 ili 72 sata, s time da još nije jasno kolikog će opsega biti taj napad i koliko žestoko će Izraelci odmah uzvratiti.

Ključne teme

Dok se iz hrvatske i europske vizure može činiti da su za izbore presudni rat u Ukrajini i na Bliskom istoku, za američke birače najvažnije su domaće teme jer im utječu na svakodnevicu. Vanjska i sigurnosna politika može značajno motivirati američke birače u slučaju da američki vojnici ginu na nekom udaljenom ratištu i da američka javnost nije baš sigurna u to što njihovi dečki tamo točno rade. Sada to nije slučaj. Četiri su velike teme koje zaokupljaju američke birače na ovim izborima. Prva je, dakako, gospodarstvo. Ono u biti uopće nije u lošem stanju, no velik broj građana percipira inflaciju kao previše visoku, poglavito zbog cijena hrane, proteklih godina naraslih u zemlji poznatoj po hrani i robi široke potrošnje, dostupnima ljudima različite dubine džepa. Uz to se nadovezuje pitanje dostupnosti nekretnina, tj. otežan dolazak mladih obitelji do kuće. Drugo pitanje su migracije. Granica s Meksikom već je dulje vrijeme porozna, a Sjedinjene Države kao društvo se godinama bore s problemom što učiniti s milijunima migranata koji su nepropisno ušli u zemlju, posebice što učiniti s njihovom djecom, a koja nisu mogla utjecati na odluke svojih roditelja. Nakon što je Vrhovni sud srušio presedanski slučaj Roe protiv Wadea te pitanje regulacije prekida trudnoće spustio na razinu saveznih država, dio njih, mahom republikanskih, donio je nove zakone koji su značajno ograničili izvođenje pobačaja ili ga de facto potpuno zabranili. Ovo pitanje već nekoliko desetljeća figurira kao jedan od glavnih društvenih rascjepa u američkoj politici. Naposljetku, veliki američki gradovi posljednjih godina doživljavaju velik rast nasilnog kriminala i konzumacije droga koje izazivaju tešku ovisnost, poput kreka i fentanila, kao i s time povezanog beskućništva. Bez obzira na to što je potonja tema uvelike u nadležnosti lokalnih, gradskih vlasti, ona se prelijeva i na saveznu razinu u obliku načelnih rasprava o pristupu kaznenoj politici.

  • +3
Donald Trump Izvor: EPA / Autor: SHAWN THEW

Dok Trump želi poentirati naglašavanjem da su cijene bile niže za vrijeme njegova mandata, Harris najavljuje ekspanzivne državne potpore stanogradnji i lakšoj kupovini prve nekretnine. Ona se pokušava distancirati od svoje potpredsjedničke uloge u kojoj je bila, između ostalog, zadužena za rješenje pitanja meksičke granice, a upravo Trump govoreći o milijunima novih ilegalnih prelazaka granice gradi svoju priču o aktualnoj administraciji kao ugrozi nacionalne sigurnosti. Harris se nada dobiti prevagu na izborima upravo zato što pretpostavlja da će mnoge žene dati joj povjerenje jer smatraju da je Trump imenovanjem vrhovnih sudaca koji su srušili Roe protiv Wadea otvorio vrata restrikcijama abortusa. Naposljetku, pitanje raširenosti nasilnog kriminala dvosjekli je mač za nju.

  • +6
Kamala Harris Izvor: EPA / Autor: EDWARD M. PIO RODA

U nekim fazama svoje karijere slovila je kao izrazito stroga prema kriminalcima, no za vrijeme prosvjeda 'Crni životi su važni' svrstala se uz bok onima koji su tražili smanjivanje policijskih ovlasti i svu krivnju za mnogostruke socijalne probleme u američkim gradovima svaljivali na momke u plavom. Trump često povezuje priču o kriminalu sa svojim fokusom na imigrante, odnosno tvrdi da je porast kriminala u velikim gradovima izravno povezan s povećanim priljevom nedokumentiranih useljenika.

Što je sve na glasačkom listiću?

Osim predsjedničkih izbora, ovoga utorka provode se izbori za trećinu senatora, cijeli Zastupnički dom, ali i niz javnih dužnosti na razini saveznih država te na lokalnoj razini. Pored toga, diljem Sjedinjenih Država na listićima će se naći oko 150 referendumskih inicijativa čiji su cilj izmjene ustava ili zakona saveznih država u nizu pitanja. U 11 saveznih država referendumski prijedlog tiče se regulacije pobačaja, s time da u jednom slučaju postoje prijedlog i protuprijedlog, a u 10 saveznih država traži se ustavno jamstvo za pravo na prekid trudnoće. U tri savezne države predlaže se legalizacija marihuane te čak deset saveznih država želi eksplicitno zabraniti glasanje nedržavljana na lokalnim i izborima na razini savezne države. U šest saveznih država odlučivat će se o visini minimalne satnice, a u njih deset birači će se izjasniti o izbornoj reformi – bilo o uvođenju alternativnog glasanja (rangiranje i pobjeda kandidata s najvećim ukupnim brojem preferencija, kao u Australiji), bilo o njegovom ukidanju, kao na Aljasci.

Što s anketama?

Amerika ima najveći broj anketnih kuća i nove ankete pristižu na dnevnoj bazi. Međutim one, kao i većina predizbornih anketa, obavljaju se telefonski, što znači da zahvat birača može jako varirati s obzirom na doba dana i način kontaktiranja s ispitanicima (fiksni ili mobilni telefoni). Analitičari anketnih podataka, poput Natea Silvera, pokušavaju agregirati podatke tako da uzimaju u obzir ugrađenu pristranost pojedinih anketnih kuća, koju smo mogli vidjeti u prošlosti (primjerice, neka agencija uvijek precjenjuje demokrate zbog načina svojeg uzorkovanja), potom iz svih podataka 'vrte' tisuće simulacija (statističkim rječnikom – Monte Carlo simulacije) te na temelju toga probaju dobiti vjerojatnost pobjede jednog ili drugog kandidata. Budući da se u SAD-u ustvari radi o pedeset izbora i da je za pobjedu ključno dobiti barem 270 izborničkih glasova, ovakve simulacije ustvari valja ponajviše raditi na razini onih saveznih država koje ne naginju previše ni jednoj ni drugoj stranci, stoga mogu biti presudne, kao što je to ove godine zasigurno Pennsylvania. Budući da je ranije glasalo 81 milijun Amerikanaca, bilo dopisno, bilo na biralištima koja se otvaraju ranije zbog toga što je utorak neradni dan i nije svima praktičan za glasanje, postavlja se legitimno pitanje koliko recentne ankete mogu zahvatiti stvarno raspoloženje biračkog tijela.

Izvor: tportal.hr / Autor: Neven Bučević

Naposljetku, agencije za ispitivanje javnog mnijenja koje u kratkom roku dobiju rezultate nekoliko provedenih anketa mogu biti ponukane objaviti samo one anketne nalaze koji se uvelike slažu s već objavljenima, u strahu da ne promaše. To dovodi do efekta krda (herding), pri čemu gotovo svi anketari objavljuju slične rezultate, a svi oni predviđaju izrazito malu razliku između dvoje kandidata, premda to ne mora biti slučaj u stvarnosti. Uzmu li se u obzir agregati anketa (bez korekcija za sistemsku pristranost), koje daje stranica RealClearPolitics, različite projekcije koje daje Nate Silver, kao i anketni podaci o državama bojišnicama (sedam saveznih država u kojima je rezultat najneizvjesniji, a nose puno izborničkih glasova), koje je objavila agencija Atlas, a ona je u prošlosti imala najmanje pogreški, može se s relativnom sigurnošću prognozirati da Trump ima nešto veću vjerojatnost za pobjedu od Harris te da, ako pobijedi, može doći i do 300, pa i više izborničkih glasova.

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenima na tportalu pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva tportala.