Šutnja je veoma često zlato, čak i u politici. To će najbolje osjetiti neki od (ne)očekivanih gubitnika ovogodišnjih lokalnih izbora. Od kandidata za splitskog gradonačelnika Željka Keruma na lokalnoj razini do predsjednika HNS-a Ivana Vrdoljaka na nacionalnoj razini.

Jer – u situaciji kada je doslovce svaki glas bitan, i onaj važeći za vlastitu političku opciju i onaj nevažeći koji lako može promijeniti odnos snaga – reći nešto što može obeshrabriti neodlučne birače neposredno vodi u poraz.

Nakon dva kruga lokalnih izbora u kojima su hrvatski birači odlučivali o predstavničkoj i izvršnoj vlasti u 556 gradova i općina kao jedinica lokalne samouprave te u dvadeset županija i Gradu Zagrebu, koji ima status županije kao jedinice regionalne samouprave, rezultatski i – politički možda su najzanimljiviji izbori u Splitu. Ogledni primjer hrvatske politike u malom, čak i ako akteri na lokalnoj i nacionalnoj razini nisu doslovce isti. Ali je isti način promišljanja, može li se to tako uopće nazvati. I same vlasti i oporbe s obje ideološke i svjetonazorske strane.

Kerum spektakularno pobijedio sam sebe 

U Splitu je na ovogodišnjim gradonačelničkim izborima Željko Kerum u drugom krugu pobijedio sam sebe, i to spektakularno. U prvom se krugu našao unutar skupine političkih povratnika i pobjednika te je njegov rezultat prije dva tjedna s jedne strane posljedica erozije povjerenja birača u postojeći stranačko-personalni okvir domaće politike, a s druge strane honoriranje ekscentričnosti kada je riječ o lokalnoj politici. No i ta ekscentričnost mora imati mjeru.

A Željko Kerum ovaj ju je put nepovratno prešao uvredama na račun svog protukandidata. Tako je novi HDZ-ov gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara samo nekoliko dana uoči drugog kruga izbora profitirao od Kerumovih objeda, među kojima su one o prostituiranju u Milanu i pretku koji je 'oparao' susjeda definitivno odbile presudan broj birača.

Da je Željko Kerum unatoč svom temperamentu te ljudskom i političkom profilu proteklih petnaest dana izbjegavao bilo kakva sučeljavanja, kao njegov bivši kolega u Zagrebu Milan Bandić, danas bi bio novi - stari gradonačelnik grada pod Marjanom.

A druge strane to je mogla biti i Marijana Puljak iz stranke Pametno da je pametno pristupila logici i politike i izbornog modela na lokalnoj razini. Baš kao i predstavnici stranaka koji računaju na manje-više isti dio biračkog tijela.

Da su Pametno, SDP i HNS zajedno nastupili u Splitu, Marijana Puljak ušla bi u drugi krug gradonačelničkih izbora i vrlo vjerojatno profitirala od Kerumovih izjava. Ovako je HDZ najbolje prošao u postojećoj konstelaciji snaga, zapravo nemoći i neznanja, te unutar kroničnog diletantizma kada je posrijedi hrvatska politika neovisno o svojoj razini.

Što pak misli dobar dio birača u Splitu o toj razini i njihovim predstavnicima, zorno pokazuje rekordan broj nevažećih listića u Splitu. Gotovo desetina birača poništila je svoj listić i tako odlučila o novom splitskom gradonačelniku te je Andro Krstulović Opara jedan od rijetkih pobjednika drugog kruga izbora koji u konačnici nije dobio ni 50 posto glasova. 

Most na granici svojih mogućnosti 

Jedna je od spomenutih razina hrvatske politike i situacija u Zagrebu, u kojem je već šesti put zaredom trijumfirao Milan Bandić, a on je očito slučaj za sebe. I politički i pravosudni.

A ovaj su mu put direktno pomogli čelnici oporbe, SDP-ovac Davor Bernardić i HNS-ovac Ivan Vrdoljak. Iako zajednička kandidatkinja ove dvije stranke, Anka Mrak Taritaš bolje bi prošla kao nezavisna kandidatkinja jer predsjednik SDP-a, otkako je to postao nakon neuspješnog vođenja zagrebačkog SDP-a punih sedam godina, sustavno pretvara stranku u sve manje važnog i prepoznatljivog aktera na nacionalnoj i lokalnoj razini, a predsjednik HNS-a usred lokalnih izbora pušta spinove o mogućoj koaliciji s HDZ-om.

Ako je to način vođenja oporbe, onda predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković može biti dugoročno miran čak i uz vlastite pogreške.

HNS je uz Vrdoljakovo vođenje doživio poraz i u Varaždinskoj županiji, na čije se čelno mjesto vraća Radimir Čačić u jednom od signifikantnih preokreta aktualnih lokalnih izbora kojim je svojoj bivšoj stranci simbolično zapalio svijeću. Mada je to nekoliko puta odbila, Anka Mrak Taritaš, unatoč rezultatu i prije toga kampanji u Zagrebu, sada ima otvoren put da svoje drugo mjesto na ljestvici pozitivnih političkih ličnosti u Hrvatskoj u ispitivanjima javnog mnijenja kapitalizira unutar stranke. Jer teško je očekivati da će ovako vođeni i među biračima percipirani i HNS i SDP doći u prigodu na izborima osvojiti vlast.

Stoga bi prijevremeni parlamentarni izbori u kratkoročnom razdoblju najviše odgovarali HDZ-u. SDP-ov i HNS-ov model lutajuće i samozavaravajuće oporbe i praktično je poražen, dok je Most nezavisnih lista došao do limita svojih mogućnosti. I na vlasti i u oporbi.

Sjeti li se ponekad Božo Petrov kratkotrajnog rezultata dugotrajnih pregovora s HDZ-om i SDP-om nakon parlamentarnih izbora 2015., kad je poslije prvotnog odustajanja Tomislava Karamarka od dogovora mogao postati novim premijerom u koaliciji sa SDP-om? S obzirom na razlike između SDP-a i HDZ-a, Božo Petrov bi i danas bio predsjednik Vlade, a Most možda nešto više od gubitnika čak i u Metkoviću. Premda je stranka u načelu postigla solidne rezultate, osobito u Dalmaciji i dijelu Slavonije, većinski izborni sustav kakav je u slučaju izbora izvršne vlasti na lokalnoj i regionalnoj razini ne ide joj na ruku, poglavito nakon što su se birači i na lokalnoj i na nacionalnoj razini osvjedočili kako Most obnaša vlast.  

Devedesete u malom 

HDZ je sada manje-više sam ili dominantan na vlasti i u Hrvatskoj i u većini jedinica lokalne i regionalne samouprave, dok je oporba svedena na možda najnekompetentnije predstavnike od 1990. do danas. Prave 90-e u malom koje s oporbene strane najbolje simbolizira broj SDP-ovih vijećnika u Zagrebu.

Andrej Plenković je u kratkom roku ostao bez unutarnje oporbe u stranci koju je predstavljao Zlatko Hasanbegović, zatim oporbe u koaliciji koju je činio Most nezavisnih lista te oporbe samoj vlasti koju sada samo formalno i neuspješno čine SDP i HNS.

Dovoljno za odluku o novim prijevremenim parlamentarnim izborima nakon kojih bi HDZ mogao postići bolji rezultat i stabilniju vlast nego li u vrijeme Ive Sanadera? Stvar je procjene i – cijene. Isplati li se više osigurati vlast na izborima vlastitim zastupnicima ili postojećim koji, kako vidimo, i nisu odveć skupi. Što god odlučio, aktualni premijer Andrej Plenković može biti posve miran. Zbog drugih. Od Splita do Zagreba. Autoputom i mimo njega.