KOMENTAR BOŠKA PICULE

Počeo je Trumpov politički reality: kakav će pripravnik biti Hrvatska?

Dr. sc. Boško Picula, politolog
Dr. sc. Boško Picula, politolog
Više o autoru

Bionic
Reading

Novi američki predsjednik Donald Trump bit će dosad najveća medijska zvijezda američke i svjetske politike uopće. No, njegova će se politika u SAD-u i svijetu nakon četiri godine ipak vrednovati prema rezultatima, a ne zabavi, ističe tportalov komentator koji analizira, među ostalim, može li se u Trumpovoj viziji svijeta u ovom dijelu Europe dogoditi lokalna 'ukrajinizacija' s novim sukobima, zauzimanjem teritorija i ignoriranjem međunarodnog prava

Kako će svijet izgledati 3. studenoga 2020., kad američki birači budu sljedeći put odlučivali tko će predstojeće četiri godine obnašati predsjedničku dužnost u Sjedinjenim Američkim Državama? Novi američki predsjednik Donald Trump već je objavio slogan kampanje u kojoj će se natjecati za drugi mandat.

Nakon što mu je slogan 'Make America Great Again' pomogao u pobjedi 2016., na novim će se izborima natjecati pod krilaticom 'Keep America Great'.

Hoće li u jesen 2020. Trumpova Amerika uistinu biti velika na način da će se birači ponovno odlučiti za viziju svog predsjednika? Ili će i Amerika i svijet izgledati tako da će na sljedećim američkim predsjedničkim izborima trijumfirati netko drugi? Kako novi stanar Bijele kuće namjerava učiniti Ameriku ponovno velikom?

Politički, ekonomski, vojno ili na svim poljima? Kako će vlast vratiti narodu, kako je to najavio u svom inauguracijskom govoru 20. siječnja? Na koji će način povećati broj radnih mjesta i novih tvornica te osigurati kvalitetne škole i sigurna susjedstva? Kojim će sve mjerama zbrinuti zaboravljene ljude svoje domovine kako je to također istaknuo prigodom polaganja predsjedničke prisege? Kako će povećati bogatstvo svoje nacije i osigurati američke granice? I u konačnici, kako će SAD opet početi pobjeđivati kako dosad nikada nije?

Kupovati američko, zapošljavati američko

Donald Trump za sva navedena obećanja nudi dva, kako je rekao, jednostavna pravila. To su kupovati američko i zapošljavati američko. Time je još jednom podsjetio na televizijski reality show čiji je domaćin bio od 2004. do 2015.

Riječ je o Pripravniku u kojem je Donald Trump kroz niz sve zahtjevnijih poslovnih zadataka sa suradnicima birao najuspješnijeg kandidata za pripravnički staž u svom konglomeratu. Pobjednika bi u završnici sezone izabrao riječima 'You're hired', odnosno 'Zaposlen si'. Iznimno popularna emisija, osobito u prvim sezonama, potvrdila je i naglasila ono u čemu je Donald Trump nedvojbeno najvještiji i – najuvjerljiviji. U kreiranju vlastite pojave u tržišnu, medijsku i, napokon, političku premium marku.

Nakon što se u veljači 2015. oprostio od domaćinstva u Pripravniku, u lipnju je iste godine samouvjereno najavio svoju predsjedničku kandidaturu i učinio sve da zaposli samog sebe u Bijeloj kući.

Trumpov uspjeh nije ni slučajan ni nezaslužen. Sa statusom autsajdera pobijedio je sve suparnike u Republikanskoj stranci, a zatim i Hillary Clinton koja je paradoksalno dobila većinu glasova birača. Međutim, izborne kampanje, osobito u SAD-u, puno su sličnije formatu televizijskog i multimedijskog reality showa nego li stvarna politika kojom će se novi američki predsjednik sa svojom administracijom morati baviti u svakom trenutku.

Prvi test za 20-ak mjeseci

I dok TV šou, baš kao i kampanja, ne može bez stvaranja niza iluzija, osmišljavanje javnih politika i njihova provedba moraju biti krajnje realistični. U suprotnom će njihovi korisnici, a to je upravo narod kojem Donald Trump namjerava vratiti punu vlast, veoma brzo reagirati uskraćivanjem potpore.

Četrdeset i peti američki predsjednik već je prigodom prvoga službenog govora najavio tako krupne promjene da će morati biti neusporedivo kreativniji od svih pobjednika Pripravnika ne bi li osigurao potporu birača na prvoj sljedećoj provjeri, a to su kongresni izbori u jesen 2018. koji se redovito doživljavaju kao testiranje prve polovice mandata novoizabranog predsjednika. Dakle, već će za dvadesetak mjeseci američki narod moći zaključiti je li mu se u ruke doista vratila sva vlast, sanja li se američki san kao nikad prije i – koliko je Amerika ponovno velika. Iako se prigodom inauguracijskog govora obratio i cijelom svijetu, o Donaldu Trumpu taj svijet ne odlučuje.

I dok se sunarodnjacima predstavio kao trenutačno najveći populistički političar na planetu, ostatku je svijeta ponudio obrise nove vanjskopolitičke doktrine koja je svojevrsni spoj selektivnog ekspanzionizma i uvjetovanog izolacionizma u kojem nema mjesta ni za što drugo osim za američke interese.

Nakon što je američki predsjednik u trenutku završetka hladnog rata George Bush stariji promovirao sintagmu o novom svjetskom poretku čija je okosnica liberalna demokracija i međunarodna kooperacija, Donald Trump ubrzo bi mogao početi promicati ideju 'novoga starog poretka' s interesnim sferama i ograničenim konfliktima na njihovim rubovima.

Najavivši iskorjenjivanje radikalnoga islamskog terorizma kao jedinog poimence navedenog neprijatelja, lako bi mogao dovesti do iskorjenjivanja umjerenih struja na Bliskom istoku, a ne tamošnjih radikala, ostvari li sve ono što je najavio u kampanji. Na koji će način osnažiti stara savezništva i formirati nova, zasad se može tek spekulirati. Ali je posve jasno da će u odnosu na dosadašnju administraciju biti znatno kooperativniji prema Rusiji, oštriji prema Kini i Meksiku, a ravnodušniji prema Europskoj uniji.

U takvoj viziji svijeta dodir Srednje i Jugoistočne Europe na kojem se nalazi i Hrvatska, može postati brisani prostor za regionalne i kontinentalne tvrdolinijaše.

Može li se u tom slučaju ovom dijelu Europe dogoditi lokalna 'ukrajinizacija' s novim sukobima, zauzimanjem teritorija i ignoriranjem međunarodnog prava?

Neželjeni reality show

Nije isključeno, osobito ponovi li se situacija s početka 90-ih u kojem je SAD do pobjede Billa Clintona distancirano pratio ratove nakon raspada bivše Jugoslavije, a prethodnica Europske unije u svom anakronom djelovanju navijestila sve ono što će je i samu dočekati koje desetljeće kasnije.

Jedina je razlika što je tada postsovjetska Rusija bila na koljenima i u unutarnjoj i u vanjskoj politici. Stoga se treba zapitati kakav bi bio ishod ratova u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te na Kosovu da je 90-ih na čelu SAD-a bio netko s vanjskopolitičkim pristupima Donalda Trumpa, a na čelu Rusije netko poput Vladimira Putina.

Prava rekonfiguracija nakon raspada Sovjetskog Saveza očito je odgođena uslijed unutarnjih slabosti i blokada za dvadesetak godina. Zato bi vanjskopolitički prioritet Hrvatske i Europske unije trebao biti sprječavanje bilo kakvih novih sukoba i kršenja unutarnjeg i međunarodnog prava na jugoistoku Europe. To se pak neće moći bez aktivne američke uloge.

Inače, slijedi novi, neželjeni reality show. Pitanje je samo tko će sve biti pripravnici takvog šoua...