Valja naglasiti da su od svih prioriteta financiranja, od prometa i okoliša do razvoja civilnog društva i obrazovanja, daleko najuspješniji natječaji za poduzetnike. Interes za predlaganje i financiranje projekata u tom je području ipak prirodan, natječaji su do neke razine dobro pogodili žedne potrebe poduzetništva, tako da je evidentiranog interesa mnogo.

Ako tome dodamo i da su natječaji za poduzetnike krenuli prije svih drugih na početku ovog razdoblja EU financiranja, za daleko najbolje stope povlačenja sredstava EU fondova unutar cijelog programa – zaslužni su poduzetnici.

Dobar primjer suradnje stručne zajednice i institucija je trenutak kada se neki natječaj valja unaprijediti. Natječaj "Poziv poboljšanje konkurentnosti i učinkovitosti MSP-a kroz informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT)" primjer je natječaja s kojim su institucije imale probleme. Naime prvi pokušaj objave natječaja u ljeto 2018. završio je obustavom isti dan, a kasnije je i otkazan, zbog nekih tehničkih poteškoća u suštini izazvanih zbog neusklađenosti načina kako je natječaj koncipiran i velike navale koja se dogodila na dan otvaranja prijava na natječaj.

Naime, stiglo je preko 1000 prijava, a već u prvoj minuti mogućnosti prijave skupljeno je više nego je moguće financirati. Otkazivanje natječaja izazvalo je mnogo prašine među prijaviteljima i njihovim konzultantima, koji su zaista puno energije utrošili da napišu i prijave tolike projekte.

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta je time došlo u priliku da redizajnira natječaj u nekim elementima i na fer način posloži uvjete ocjenjivanja i način odlučivanja. To je primjer momenta kada svi konzultanti kojima je stalo sjednu zajedno pri HUP Udruzi profesionalaca u fondovima EU i osmisle kvalitetne prijedloge kako bi se ovaj izazov riješio.

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta je uvažilo sve kvalitetne prijedloge, kao što su dodjela više bodova za maksimalne učinke projekata, smanjenje težinske vrijednosti bodovanja regionalnog razvoja uz povećanje intenziteta potpore prijaviteljima iz tih područja, opće smanjenje stope financiranja kako bi se veći broj projekata financirao i tako dalje.

Usto, ministarstvo je, uvidjevši navalu, uvećalo ukupni iznos dostupan na natječaju čak za 4 puta, i objavilo natječaj par mjeseci poslije. Isti je i dalje u tijeku, i još se zainteresirani mogu na njega javiti, s manje stresa od tehničke strane sustava prijava i s umanjenom konkurencijom velikog broja projektnih prijedloga, jer sad bi naime natječaj mogao završiti tako da financira 500 ili 600 projektnih prijedloga umjesto mogućih 120 prema poništenom natječaju. Osim količine, istodobno bi odabrani projekti doprinijeli većem i kvalitetnijem ostvarenju pokazatelja na razini Operativnog programa, kao i gospodarstvu Hrvatske u cjelini.

Jedino pitanje ostaje, nakon roka prijave, koliko će vremena trebati institucijama da ocijene sve prijedloge i donesu odluke o financiranju. Riječ je još jednom uobičajenom neskladu, poduzetnici nemaju vremena čekati, a postupci ocjenjivanja su relativno predugi.