Izvanredno stanje

Izvanredno stanje, proglašeno zbog velike elementarne nepogode, odnosno ugroze izazvane pandemijom novoga koronavirusa, Orbánu je bilo došlo kao naručeno u proteklome razdoblju. Međutim jenjavanjem pandemije na tu se kartu više nije moglo igrati. Stoga je dvotrećinska parlamentarna većina Fidesza i demokršćana, nedavno ponovno potvrđena na izborima, u proceduru pustila 10. amandman na ustav, kojim se omogućuje proglašenje izvanrednoga stanja i u slučaju ugroze po Mađarsku koja proizlazi iz rata što se odvija na području neke njoj susjedne države.

Nakon glatke izmjene ustava u parlamentu Orbán je prošlu srijedu doista proglasio izvanredno stanje, pozivajući se pritom na novu ustavnu odredbu te navodeći gospodarske poteškoće koje izaziva rat u Ukrajini, a potrebuju brzo vladino djelovanje. Zanimljivo je primijetiti da se na taj način jedno izvanredno stanje (ono proglašeno zbog pandemije izazvane koronavirusom), koje istječe upravo danas, te novo izvanredno stanje (zbog gospodarske ugroze zemlje uslijed rata u Ukrajini), koje je započelo prošloga tjedna, vremenski preklapaju, pa možemo ironično ustvrditi da je ovih zadnjih nekoliko dana postojalo izvanrédno izvanredno stanje.

Dizel i direktive

U Mađarskoj je još od siječnja na snazi kontrola cijena osnovnih namirnica poput šećera, pšeničnoga brašna, suncokretova ulja, svinjskoga buta, pilećih prsa i obranoga mlijeka, ali naftnih derivata, odnosno goriva na benzinskim crpkama. Usprkos postavljanju gornjih pragova na cijene, druge cijene nastavile su rasti te se tako sjeverni susjedi u proteklome razdoblju nalaze u sredini Europske unije po stopi inflacije.

Međutim mjere su sada produžene, uz dodatnu odredbu da benzinske postaje mogu prodavati gorivo po povlaštenoj cijeni samo domaćim vozačima. Ovime se htjelo zaštiti ugrožene mađarske rezerve naftnih derivata (koji ovise o ruskoj opskrbi) te obeshrabriti takozvani 'benzinski turizam', navadu Austrijanaca i Slovaka da masovno toče gorivo na mađarskim pumpama, trenutno najjeftinijima na Starome kontinentu. Udruga malih benzinskih postaja još je početkom svibnja najavila tužbu protiv te države pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu zbog povrede uvjeta slobodnoga tržišnog natjecanja. Mali crpkaši uslijed novih mjera pak tvrde da nije moguće učinkovito kontrolirati tko te s kojim tablicama i prometnom dozvolom toči gorivo.

Europska komisija još nije pokrenula proceduru protiv Mađarske kojom bi se osporilo različito tretiranje vozača iz drugih država članica naspram domaćih, no vrlo je vjerojatno da će naposljetku sve završiti na Europskome sudu u Luxembourgu, koji bi trebao presuditi protiv mađarske vlade. Naime ova situacija usporediva je s onom u Njemačkoj, kada se htjelo uvesti naplatu cestarina (poglavito za tegljače) samo za strane vozače u tranzitu, a ne i za domaće. Iz Hrvatske nam je poznata neformalna praksa ostvarivanja popusta u ugostiteljskim objektima (ponekad i u samoposlugama) za domaće mušterije i kupce u skupim turističkim destinacijama poput Dubrovnika. Međutim, dok je ova praksa 'javna tajna', mađarski potez dio je službene politike i poduprt vladinom uredbom, stoga je podložan reakciji tijela Europske unije koja moraju skrbiti za nesmetano odvijanje slobodnoga natjecanja unutar zajedničkoga tržišta.

U okviru novih interventnih mjera i ovlasti, mađarska je vlada najavila i posebni porez na 'ekstraprofit' koji su, prema njoj, posljednjih godina ostvarile banke, telekomunikacijski pružatelji usluga, osiguravatelji, veliki maloprodajni lanci, zračni prijevoznici, trgovci energentima te brokerske kuće. Ovim sredstvima trebala bi se financirati nova ulaganja u obranu (zbog rata u Ukrajini), kao i privremene subvencije koje služe ublažavanju utjecaja rata cijena energenata na gospodarstvo. Istovremeno, mađarski ekonomski stručnjaci dovode u pitanje koncept ekstraprofita te ukazuju na selektivnost i stihijski pristup ovakvih vladinih mjera.

Kompromis na vrhu

Na izvanrednom sastanku Europskoga vijeća na vrhu, održanom jučer i danas, nakon puno lomljenja koplja, postignut je kompromis, a Mađarskoj se soliranje ponovno isplatilo. Upravo je mađarski premijer tjednima rogoborio protiv općega embarga na uvoz energenata iz Rusije zbog negativnih posljedica koje bi to imalo na gospodarstvo naših sjevernih susjeda. Uoči samita kancelar Olaf Scholz spominjao je to da niti izmjene europskih temeljnih ugovora nisu isključene ako nas to dovede do Unije koja će se snažnije i složnije moći nositi sa situacijama poput ove u kojoj se nalazimo od veljačke invazije na Ukrajinu, a vicekancelar te ministar za gospodarstvo i zaštitu klime Robert Habeck (supredsjednik Zelenih s ministricom vanjskih poslova Annalenom Baerbock) zavapio je kako se upravo na pitanju naftnoga embarga pokazuje krhkost europskoga jedinstva, kao i potreba za snažnijim okupljanjem oko zajedničkih europskih interesa.

Orbán, već godinama enfant terrible Europske unije, i u slučaju ruske invazije gura tvrde suverenističke stavove te koristi ucjenjivački potencijal koji proizlazi iz konsenzusne naravi odlučivanja u Europskome vijeću. Upravo zato i jest inzistirao na tome da se o pitanju embarga na uvoz ruske nafte odlučuje na liderskoj razini (format predsjednika, odnosno predsjednika vlada država članica), a ne na ministarskoj razini (sastanci Vijeća Europske unije), jer je to bio jedini način da natjera Bruxellesa na ustupke.

Naposljetku je doista dogovoreno da će 90 posto uvoza nafte iz Rusije biti okončano do kraja godine, a Sberbanci će biti onemoguće pristup sustavu plaćanja SWIFT. Međutim istovremeno je postignuto izuzeće za Mađarsku (ali i Češku i Slovačku), tj. uglavljena je odredba po kojoj države članice u interventnim situacijama, kada im prijeti sigurnost opskrbe energijom, mogu privremeno zaobilaziti utvrđeni prekid uvoza ruske nafte.

Podvojena Pešta

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskoga vijeća Charles Michel možda su odahnuli nakon što je konačno postignut dogovor te što se rasprava o naftnom embargu nije prebacila na idući redovno zakazani samit (23.-24. lipnja). Novoizabrana mađarska predsjednica Katalin Novák u nedjelju se pojavila u programu ukrajinske televizije, sudjelujući u kampanji prikupljanja (humanitarnih) sredstava, te je tom prigodom jasno osudila rusku agresiju. Istoga dana mađarski ministar obrane Kristóf Szalay-Bobrovniczky, dok je polagao vijence na budimpeštanskom Trgu heroja, komentirao je da su 'mnogi mađarski junaci izgubili živote vodeći tuđe ratove', kako se ne smije dopustiti da Mađarska bude uvučena u rat (u Ukrajini) te da 'to nije naš rat'.

Mađari su izvukli ustupke, Bruxelles je postigao konsenzus, no peštanski Sonderweg i dalje vrluda te sporim, ali upornim jetkanjem potkopava zajedničke napore Unije u zaustavljanju ruske agresije na Ukrajinu.