Kako se ističe u najavi, izložba propituje ulogu arhitekture u kreiranju osobnih narativa i način na koji se jedna statička, brutalistička forma poput Raketa istovremeno može promatrati kao monumentalno djelo i simbol osobne introspekcije.

'Nastali dijalog između umjetnice Jelene Janković i arhivske ostavštine Vjenceslava Richtera istražuje povezanost arhitekture, individualnih povijesti i dinamike protoka vremena te dokumentira suptilne promjene svakodnevice, koje zbog brzine življenja često propustimo primijetiti', dodaje se.

Autorica je, nakon preseljenja iz Beograda u Zagreb, tijekom osam godina gotovo svakodnevno s prozora osmog kata zgrade iz susjedstva, bilježila transformaciju triju nebodera, prateći izmjene svjetla, vremenskih prilika i godišnjih doba.

Fotografije prate intimni, poetski zapisi proizašli iz osobnog iskustva umjetnice, s naglaskom na osjećaj usamljenosti uzrokovan preseljenjem u novi grad. "Osjećaj izolacije i odsutnosti, čak i u prostoru u kojem boravi mnogo ljudi, odražava Richterovu misao o otuđenosti u urbanim sredinama u kojima se blizina fizičkog prostora nužno ne podudara s društvenom bliskošću", napominje se.

Rakete, simbol urbanističkog razvoja Zagreba i spoja brutalističke estetike i funkcionalne modernističke arhitekture, izgrađene su 1968. prema projektu biroa Centar 51. Većinom se prepoznaju kao ostvarenje Vjenceslava Richtera, odakle i 'nadimak' Richterovi neboderi, no na projektu su radili i Berislav Šerbetić, Ljubo Iveta te Olga Koržinek.

Mnogi istraživači kažu da je u to vrijeme Richter u većoj mjeri bio angažiran na drugim projektima, ponajprije Vili Zagorje, no neki smatraju kako se upravo na Raketama vidi primjena njegove ideje zigurata – stambene jedinice u sinturbanističkom gradu.

Iako je većina njegove ostavštine u Zbirci Richter, dokumentarna građa u ovom slučaju izostaje, zbog čega se izložba fokusira na perspektivu korisnika arhitekture, intimne poglede koji svjedoče o utjecaju prostornih i vremenskih pomaka na zdanje oko kojeg teče život.

Richterova promišljanja na izložbi predstavljena su audiozapisima nastalima na temelju odabranih (autorskih) bilješki pohranjenih u Arhivu Zbirke Richter.

Jelena Janković u svom radu istražuje ljudske prirode i psiholoških aspekta odnosa, nijanse pokreta i emocija u vremenu što bilježi različitim fotografskim žanrovima. Snimila je više od 250 kazališnih produkcija diljem Europe i programska je direktorica Sarajevo Photography Festivala od 2023.

Radovi su joj objavljeni u renomiranim publikacijama poput Rolling Stonea, National Geographica, Fisheye Magazina, Der Spiegela, Elle, Kosmosa, LensCulturea, GEO-a, Vicea, F-stop magazina. Izlagala je na brojnim kolektivnim i samostalnim izložbama diljem svijeta te osvojila mnoge međunarodne nagrade.

Ova njezina izložba nastavlja tematsko predstavljanje građe koja se čuva u Arhivu Vjenceslava Richtera, koju je Nada Kareš Richter poklonila 2007. Muzeju suvremene umjetnosti i Zbirci Richter. Kustosice su Petra Cegur i Ivana Završki, a bit će otvorena do 20. studenog.