Na tribini u organizaciji Inicijative 'Svi mi - za Hrvatsku svih nas', Renato Baretić je tako rekao da smatra kako književnost ima moć jedino u tome da nam objasni zašto smo bili onakvi kakvi jesmo ili zašto smo ovakvi kakvi smo sada, a Jurica Pavičić da, kada se govori u užem smislu o književnosti, njezina društvena moć pripada prošlosti.

'Budimo iskreni i recimo kako su pisci disidenti govorili o važnim pitanjima kolektiviteta, objašnjavali nacionalnu sudbinu i vodili političke promjene na razne načine od Petra II. Petrovića Njegoša i France Prešerna, pa do Dobrice Cesarića i Ivana Aralice. Mislim da to danas više ne postoji i da je danas pravo polje gdje se pisane riječi elaboriraju novinarstvo, a ne više klasična beletristika', smatra Pavičić.

Da književnost više nema moć koju je imala u prošlosti te da je njezinu moć preuzelo novinarstvo složio se i Damir Pilić, dodavši da čak ni novinarstvo više nema moć koju je imalo. Ipak, smatra, 'to ne znači da književnici mogu baciti 'koplje u trnje' i reći više nemamo moć, gotovo je'.

Pilić smatra kako pisca njegovo osobno moralno uvjerenje tjera da se bori s predrasudama i negativnostima u ovim vremenima tako da, rekao je 'bez obzira što je danas moć književnosti manja nego prije svaki bi književnik morao na umu imati da ne piše samo lirsku poeziju, protiv koje nemam ništa, nego mora iskoristiti svoj položaj književnika da bi ukazao i prokazao one stvari u društvu koje mu čine muku u želudcu'.

Ante Tomić također misli da književnost nema moć jer, dodao je, on osobno ima uvijek samo jednu ambiciju dok piše, a to je da napiše nešto zabavno jer sebe više doživljava kao klaunovsku pojavu koja voli uveseljavati ljude.

'Pitanje je zašto pišem neke tekstove s moralnim i ideološkim zaključcima. Naprosto moram. Stvarno nemam ambiciju da nešto promijenim niti bih to želio. Imam pametnijeg posla nego mijenjati svijet. Pišem onako kako pišem jer smatram da je to jedini način na koji bi mogao pisati iskreno i iz srca ono što mislim. A sada koje su posljedice toga ne razmišljam puno o tome', kazao je Tomić.

Inicijativu 'Svi mi - za Hrvatsku svih nas' osnovala je grupa organizacija civilnog društva, među kojima su i Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću, te GONG s ciljem promicanja interkulturalizma, tolerancije, pluralizma i društvene solidarnosti. Eugen Jakovčić iz Documente objasnio je da je ta inicijativa 'krenula' 2013. godine u vrijeme razbijanja dvojezičnih ploča u Vukovaru. U tome su, istaknuo je, 'vidjeli korak u natrag za Hrvatsku i to naročito u odnosu prema manjinama, a posebno prema srpskoj manjini' i objasnio kako u Inicijativi 'pokušavaju tražiti saveznike u očuvanju kakve-takve tolerantne Hrvatske s obzirom da tolerancija i suživot trenutno u zemlji ne idu u dobrom smjeru'.