Hrvatska glazbena unija proslijedila je ministrici Nini Obuljen Koržinek apel europske udruge u kojoj se zamjera Hrvatskoj da dodatno otežava poziciju umjetnika izvođača jer kasni s donošenjem novog zakona i jer je propustila rok za primjenu dviju direktiva
Europske organizacija umjetnika izvođača, AEPO-ARTIS, koja zastupa više od 650.000 osoba ističe da Hrvatska kašnjenjem donošenja novog Zakona o autorskom i srodnim pravima odgađa primjenu Direktive o autorskim pravima i Direktive o internetskim prijenosima i reemitiranjima.
U pismu koje je potpisao glavni tajnik AEPO-ARTIS Ioan Kaes istaknuto je kako je pandemija pojačala jaz između rasta profita internetskih divova i pojedinaca – umjetnika izvođača, jer posljednji ne sudjeluju na pravičan način u raspodjeli tog prometa.
Situacija je posebno dramatična jer je u novim uvjetima poslovanja promet s internetskih platformi postao dominantan izvor prihoda glazbene industrije.
Preko godinu i pol dana je umjetnicima izvođačima bio onemogućen osnovni izvor prihoda – nastupanje uživo, a istovremeno je raslo korištenje i promet njihovim snimkama pri čemu izvođačima nije omogućeno uživanje prava ravnopravno s ostalima, kaže se.
vezane vijesti
Iako njihova djela i dalje dopiru do široke internetske publike, izvođači za isto primaju malu ili nikakvu nadoknadu, kaže se.
Institut neotuđivog izvođačkog prava na naknadu nije ugrađen u prijedlog novog Zakona o autorskom i izvođačkom pravu. Dapače, diskografi bi prema prijedlogu Zakona dobili dodatni rok od čak tri godine za prilagodbu poslovanja.
Time bi nadležno Ministarstvo omogućilo još toliko vremena nepoštenoj i amoralnoj praksi hrvatskih diskografa da umjetnike izvođače ucjenjuju i neisplaćuju za izvedbe koje se godinama koriste na internet servisima, kaže se u pismu.
Pozicija hrvatskih izvođača je puno gora nego u ostatku Europe, pogotovo onih čije su snimke nastale prije 1993. godine.
Naime, pravomoćnom je odlukom iz travnja ove godine zaključeno da je Croatia Records, od prvog dana privatizacije 1993. godine, ilegalno koristila i monetizirala sve fonograme nastale prije tog datuma, jer ih nikada nije privatizirala.
Tvrtka Autor, vlasnik Croatia Recordsa nikad nije kupila i platila fonograme starog Jugotona. Pravomoćnom presudom je jasno zaključeno da su ti masteri i dalje državni.
Tako je Croatia Records sva izdanja starih snimaka na kompakt diskovima, kao i nova vinilna reizdanja napravila ilegalno, kao i davanje i naplate licenci za fimove, serije i reklame, a ponajprije stavljanje u promet na svim streaming servisima. Time je sebi priskrbila i protupravnu nepripadajuću dobit, tvrdi se u priopćenju.
AEPO-ARTIS ističe da je „uvođenje neotuđivog prava na naknadu koje izvođači mogu ostvariti putem svojih organizacija za kolektivno upravljanje najbolje, ako ne i jedino rješenje koje jamči da izvođači primaju odgovarajuću i razmjernu naknadu".
