Festival svjetske književnosti (FSK) nakladnika Frakture ugostio je u srijedu u Zagrebu Samantu Schweblin, nagrađivanu argentinsku književnicu sa stalnom njemačkom adresom, koja je govorila o svojim u nas prevedenim romanima 'Nit koja nas veže' i 'Sezona kentukija'
S autoricom je u maloj dvorani Hrvatskog glazbenog zavoda u FSK-ovu programu 'Pisac i njegov čitatelj' razgovarao književnik i urednik Roman Simić.
Istaknuo je kako je riječ o jednoj od najnagrađivanijih suvremenih argentinskih autorica koja je za svoje knjige dobila čitav niz značajnih nagrada te je između ostalog za roman 'Nit koja nas veže' (2014.) bila nominirana za nagradu Man Booker International. Knjiga je u nas objavljena u izdanju Frakture, koja je upravo objavila i njezin najnoviji roman 'Sezona kentukija' (2018.). Prijevod potpisuje Ela Varošanec.
'Njezina je književnost koncentrirana, to je književnost u kojoj nema viškova, gdje od samog početka riskira, gdje je neprekidno prisutna silna intimnost s čitateljem, koji gotovo da nema prostora za disanje', rekao je Simić.
Autorica je istaknula kako svaka knjiga koju je napisala puno govori o strahovima i onome što ju je mučilo u određenom trenutku života. 'Kada pišem, kao da cijelo vrijeme testiram samu sebe pred stvarima koje me možda najviše plaše, kao da je književnost prostor u kojem se mogu boriti s onime što me muči, suočiti se s time i naučiti nešto o tome', kazala je autorica.
Književnost je prostor gdje se 'usudimo otići naprijed do neprijateljske linije onoga što nas najviše plaši', rekla je, gdje se usudimo ići do granice onoga što u nama izaziva strašan teror, i isprobati vlastite granice. 'Ako i ostanemo ranjeni ili na neki način oštećeni, vratit ćemo se s vitalnim informacijama koje mogu promijeniti naše odluke, način kako ćemo živjeti u budućnosti', kazala je.
Samanta Schweblin (1978.) debitirala je 2002. zbirkom kratkih priča 'El núcleo del disturbio'. Drugom zbirkom priča 'Pájaros en la boca' osvojila je prestižnu latinoameričku književnu nagradu Premio Casa de las Américas.
Nakon što se etablirala kao vodeći glas kratkopričaške književne scene španjolskog govornog područja, Schweblin je zatekla svjetsku literarnu zajednicu svojim prvim romanom 'Nit koja nas veže' (2014.), koji joj je priskrbio hvalospjeve publike i kritike te osvojio niz nagrada. Rođena u Buenos Airesu, Schweblin je živjela u Meksiku, Italiji, Kini i Njemačkoj, a trenutačno živi i radi u Berlinu.
Govoreći o svojem nagrađivanom romanu 'Nit koja nas veže', halucinatornom trileru koji joj je priskrbio atribut književne istraživačice strahova 21. stoljeća, Schweblin je istaknula kako je pišući ga prvenstveno krenula od sebe i onoga što je njoj samoj kao čitateljici potrebno da bi se saživila s nekom pričom.
'Meni je kao čitateljici bitno uspostaviti odnos napetosti s nekim tekstom od samoga početka – ne pronađem li taj odnos od prve stranice, neću ga čitati', rekla je.
'Također, kao čitateljica, više se vežem uz emociju straha nego uz određenu informaciju, kao čitateljica često zaboravljam imena, statistike, brojeve, ali strah ne. Strah ostaje u mojem tijelu. Zato sam se odlučila napisati priču koja je temeljena na strahu', pojasnila je autorica.
Roman je preveden na 25 jezika svijeta, a vodeća američka produkcijska kuća otkupila je prava na filmsku ekranizaciju. Napisala je još zbirku priča 'Siete casas vacías' (2015.), nagrađenu nagradom Ribera del Duero za kratku prozu. Djela su joj uvrštena u više antologija i prevedena na mnoge svjetske jezike. Britanski časopis Granta svrstao ju je među 22 najbolja pisca španjolskoga govornog područja mlađa od 35 godina.
Proglašen zapanjujućim prikazom suvremenoga voajerizma, roman 'Sezona kentukija' propituje tamnu stranu tehnologije kroz priču o nizu likova različite dobi i društvenog statusa, s različitih kontinenata, koji kontaktiraju preko svojih high-tech plišanaca, kentukija.
Kentuki je naizgled ljupka mekana igračka, rekla je Schweblin, koja omogućuje daljinski pristup životu drugog građanina na svijetu. Taj se odnos uspostavi zauvijek – kad se veza jednom uspostavi ne može se više nikada prekinuti a da se može ponovo uspostaviti.
Ono što joj je bilo zanimljivo je istraživati 'što se događa s književnošću i znanstvenom fantastikom': 'Bilo mi je bitno reći što se događa s ljudima koji barataju tehnologijom; mislim da mi kroz nju na neki način testiramo naše vrijednosti, možda radimo grozne stvari a da to ne znamo jer ne shvaćamo kako to funkcionira', pojasnila je.
Samanta Schweblin jedna je od više od stotinjak gostiju sedmog izdanja Festivala svjetske književnosti (FSK) nakladnika Frakture koji se od 8. do 14. rujna održava u Zagrebu i Splitu.