Nagrađivani film 'Ustav Republike Hrvatske' Rajka Grlića ovih dana prikazan je i na manifestaciji 'Pet dana Zagreba u Sarajevu', a tim povodom hrvatski redatelj za Slobodnu Bosnu ispričao je što je uzrokovalo velik uspjeh filma, a izjasnio se i o valu surovog nacionalizma koji se poklopio s njegovom promocijom.

'Kad smo počeli pisati scenarij u Hrvatskoj, taj morbidni nacionalizam nije bio agresivan u tom obliku kao što je bio u trenutku kada smo izašli iz filma, tako da se vrijeme nekako poklopilo. S druge strane, to je toliko intimna priča, a mi smo probali svakog od njih učiniti ljudskim bićem, da je to naišlo na prijem koji je rezultirao time da je, a to je meni najdraži podatak o rezultatu tog filma, i u Zagrebu i u Beogradu pet mjeseci neprestano igrao u kinima', rekao je Grlić, zaključivši kako je njegov film priča o 'nepodnošljivosti Hrvata i Srba'.

Komentirao je i političku situaciju u zemlji, a dotakao se i bivšeg ministra Zlatka Hasanbegovića.

'Kada je počeo taj novi val nacionalizma, onda je on grunuo u najsirovijem obliku kao u Hrvatskoj. Karamarko i onaj mali ustaša (Zlatko Hasanbegović, op.a.), to je bilo baš onako sirovo. A onda su sad došli mladići koji nisu puno promijenili optiku na svijet, samo su u boljim odijelima, imaju finije manire, bolje se češljaju, djeluju puno civiliziranije. Toga se bojim, bojim se civiliziranog nacionalizma', priznao je Grlić, prisjetivši se i svojih korijena i bolnog obiteljskog gubitka.

'Moja majka dolazi iz židovske familije koja je iz Toleda, preko Istanbula i Sandžaka, došla u Sarajevo. Djevojački se prezivala Izrael. Imali su kuću u Logavinoj ulici. Pradjed je bio velik vjernik, a prabaka je spravljala lijekove. Nju je ubila kapo ustaškog logora u Gradišci. Familija Izrael je nestala u Drugom svjetskom ratu, od njih 28 samo je dvoje preživjelo - moja majka i stric, koji je nakon rata otišao živjeti u Izrael', ispričao je Grlić za Slobodnu Bosnu.