Simpozij "Kritika - od nostalgije do spekulacije" kroz razgovor o umjetničkoj, a naročito književnoj kritici adresirat će kritički potencijal nostalgije i spekulacije, načine na koji se taj potencijal transponira u društveno i kulturno polje te kako on korespondira s političkim kontekstom kulturnog stvaralaštva, tj. postoje li emancipatorski momenti koji nam mogu pomoći u razumijevanju sadašnjih društvenih i političkih konstelacija.

Ovim se temama bavi i publikacija "Između otpora i trenda: tendencije u suvremenoj regionalnoj književnosti" (Kulturtreger i Kurziv, 2023.), koja će biti predstavljena na simpoziju.

Simpozij će se sastojati od panela posvećenih nostalgiji i spekulaciji na kojima će sudjelovati niz kritičarki i kritičara iz regije te predavanja Svetlane Slapšak na temu "Čežnja za rodnim selom u planinama i druge zavere protiv sećanja i kritike". Simpozij je otvorenog tipa te je dobrodošla profesionalna zajednica kritičarki i kritičara, kao i šira publika, koju pozivamo da nam se pridruži na panelima, predavanju i diskusijama.

U nastavku donosimo detaljan program simpozija.

Panel 1: Kritički potencijali nostalgije, 1. travnja u 16h, Booksa

Nostalgija za minulim vremenima, mladošću, ljubavi itd. je čest motiv književnosti koji se na prostoru bivše Jugoslavije nakon raspada te države pretvorio u prije svega ideološko i političko pitanje. Nostalgija tako dobiva pozitivan ili negativan predznak ovisno s kojeg ideološkog stajališta je se iščitava. Osim toga, ona je i generacijsko i estetsko pitanje s obzirom na to da se koristi kao sredstvo karakterizacije likova, ali i kao oznaka jednog smjera u književnosti na ovim prostorima, tzv. stvarnosne proze. Ona tako postaje prizma kroz koju se sagledava društvena stvarnost, kulturno i političko naslijeđe, kao i trauma koja iz njega proističe.

Moderacija: Matija Prica Panelisti: Vladimir Arsenić, Lamija Milišić, Igor Ružić

Panel 2: Kritički potencijali spekulacije, 1. travnja u 18h, Booksa

Duga književna tradicija utopije, distopije i fantastike govori u prilog potrebi da se budućnost zamisli, oblikuje i stavi pod kontrolu. Spekulacija izvire kako iz ludističkog poriva tako i iz društvene i osobne tjeskobe koja traži razrješenje u vidu alternativnog svijeta u kojem se reflektiraju suvremene neuralgične točke pojedine kulture. Pri tome je spekulacija neodvojiva od povijesti u kojoj se nalaze izvori društvene neuroze. Iako se svaki trenutak u povijesti njegovim suvremenicima činio presudan, 21. stoljeće u koje smo ušli nakon proglašenja kraja povijesti te koje se čini ujedno i krajem budućnosti uslijed tektonskih poremećaja klime, globalnih sukoba i političkih preslagivanja dobilo je sve osobine prijelomne točke.

Moderacija: Ana Fazekaš Panelisti: Pia Brezovšak, Maja Abadžija, Bojan Krištofić, Ozren Pupovac

Keynote: Svetlana Slapšak, "Čežnja za rodnim selom u planinama i druge zavere protiv sećanja i kritike", 1. travnja u 20h, Booksa

"Na osnovu čitanja Svetlane Boym, Mauricea Halbwachsa, Victora Klemperera i Herodota, pokušavam uspostaviti vezu između nostalgije, sećanja, filologije i istorije kao traženja budućnosti – i kritike kao osnovnog postulata humanistike. Glavni predmet kritike u ovom slučaju je nostalgija, kao bastardni proizvod uspostavljanja novih, (uglavnom) represivnih društvenih oblika. Međusobna destruktivnost i istorijsko 'ispadanje iz šina' pojedinih naučnih disciplina, umetničkih pokreta/stagnacije i posledični period banalizacije tvori izvesno post-kritičko razdoblje u kojem živimo, u kojem teorija tavori, kritička praksa nestaje kao potpuno nepoželjna na tržištu, filologija gubi bitku sa neznanjem, a utopija se postavlja kao jedini oponent 'stvarnosnom'. Umesto sajma žanrova, karnevala stilova i opšteg erotizma stvaranja, stisnuto grlo još nalazi užitak u nalivanju nostalgijom. Tako se nostalgijom zatire neudobno kritičko mišljenje, još više kritička praksa i neophodni odgovor na rastući (umesto da se smanjuje) kulturni kolonijalizam. Mogućna rešenja vidim u novoj interdisciplinarnosti, posebno sa istoriografijom odnosno društvenim angažmanom, kulturnoj empatiji jugoslovenskog prostora i praksi delovanja 'au pair'."

Program se održava povodom desete godišnjice projekta Criticize this!, provedenog u partnerstvu s Kurzivom iz Zagreba, Betonom i SEEcult.org-om iz Beograda te Plimom iz Ulcinja. U sklopu projekta od 2011. do 2013. educirali smo mlade kritičarke i kritičare za kritičko pisanje u području književnosti, izvedbenih i vizualnih umjetnosti.