Donosimo popis pet knjiga koje su nam zapele za oko dok smo njuškali štandovima Interlibera, uživo i virtualno
'Imamo Dinamo', Dražen Krušelj (AGM)
'Knjiga 'Imamo Dinamo (Uspon i pad Mamićeva carstva)' govori o dugoj i napornoj demontaži zakučaste Mamićeve mreže i pripadnog krimi-miljea razgovijetno, napeto i precizno, s nizom ekskluzivnih informacija i uvidom u zbivanja iza kulisa Plavog salona. Knjiga je opremljena i s 20-ak fotografija i 10-ak QR kodova, za lakše i bolje gledanje, podsjećanje i praćenje na triler koji se razvukao od početka ovog stoljeća do proljeća, Dinamova proljeća 2024. godine', zapisao je urednik izdanja Kruno Lokotar. Radi se o najprodavanijoj knjizi ovogodišnjeg Interlibera.
'Nevini', Ena Katarina Haler, (VBZ)
'Za književnicu Enu Katarinu Haler javnost je prvi put doznala 2019., kad se u nakladi V.B.Z.-a pojavio njezin prvi prozni naslov 'Nadohva't. Bio je to ambiciozni povijesni roman, triptih o jednom banijskom mjestu tijekom 2. svjetskog rata i nakon njega, ona vrsta knjige koju inače pišu vremešni bradati pisci i postaju istočnoeuropski klasici. Haler nas je tu uvela u svijet koji je očito opsjeda: svijet zapuštene ruralne granice, krajine u doslovnom, ne u političkom smislu. To je svijet lomnih ljudi koje povijest povija i čupa kao travu, a svakih dvadeset ili pedeset godina počinju iznova, na zgarištu ili u tuđoj useljenoj kući. Istim se tim svijetom Haler bavi i u novom romanu 'Nevini'. Opet se bavi podivljalim, poratnim ruralnim prostorom, opet se bavi vjetrometinom granice, opet se bavi i poviješću ‒ ali onom novijom, od devedesetih do danas. No ako njezin novi roman i polazi od istog svijeta ‒ donosi nešto novo. Donosi nam priču o adolescentskom ženskom odrastanju, ispisanu mračno, papreno i skaredno. Ledenom suzdržanošću jedne Agote Kristof autorica nas provodi kroz djevojačke fiziološke promjene, kroz ljubakanja i zlostavljanja, silovanja i inceste, da bi roman zaokružila dramatičnim nasilnim činom koji će vas manje podsjetiti na krimić, a više na neki antički mit. Sve se to događa u mikrokozmosu koji se podiže iz pepela napuštenih ili sažganih kuća, u svijetu gdje se o prošlosti ne govori ili se o njoj govori šaptom, a djeca nose krivnju odsutnih, despotskih očeva. Ako vas zanima kako bi zvučala Lila Cerullo na banijskoj razvalini, Nevini je knjiga koja daje odgovor', napisao je Jurica Pavičić.
'Žena, život, sloboda', priredila Marjane Satrapi, prevela Mirna Šimat (Sandorf)
Krajnje aktualan, revolucionaran i vizualno zapanjujući strip album o sadašnjoj iranskoj revoluciji, koji je sastavila Marjane Satrapi, autorica remek-djela devete umjetnosti, 'Perzepolisa'. Suradnja aktivista, umjetnika, novinara i akademika okupljenih u ovom stripu prikazuje povijesni ustanak, a ostvarena je u znak solidarnosti s iranskim narodom i u obranu prava žena. 16. rujna 2022. u Iranu pogiba studentica Mahsa Amini, pod udarcima policije za vjerski moral zato što nije pravilno nosila veo. Njezina mučenička smrt podiže val prosvjeda koji se širi diljem zemlje pod krilaticom 'Žena, život, sloboda' - riječima koje su odjekivala diljem svijeta tijekom skupova solidarnosti. Marjane Satrapi, autorica 'Perzepolisa', povodom prve godišnjice prosvjeda okupila je trojicu stručnjaka, Farida Vahida, politologa, Jean-Pierrea Perrina, iskusnog izvjestitelja i Abbasa Milanija, povjesničara te sedamnaest velikih strip-talenata iz Europe, SAD-a i Irana kako bi ispričali priču o ovom velikom događaju za mlade i za sve nas.
'Empuzij', Olga Tokarczuk, preveo Mladen Martić (Fraktura)
Najnoviji roman Olge Tokarczuk, prvi nakon njezine Nobelove nagrade, briljantan je dijalog s 'Čarobnom gorom' Student strojarstva iz Lavova, Mieczysław Wojnicz, u rujnu 1913. stiže u selo Görbersdorf u Donjoj Šleziji, gdje se nalazi glasovito lječilište za sušicu. Ovdje, u podnožju planina, nada se da će inovativne metode i svjež zrak zaustaviti napredovanje njegove bolesti, a možda ga i potpuno izliječiti. U Pansionu za gospodu u kojem odsjeda, pacijenti iz Beča, Königsberga, Breslaua i Berlina svakodnevno se okupljaju kako bi uz čašicu likera koji spravlja njihov domaćin raspravljali o prirodi svijeta i Boga, politici, a ponajprije o ulozi žene u društvu. No, umove ovih ljudi ne zaokupljaju tek velike intelektualne kontroverze njihova vremena. Do njih dolaze i vijesti o beživotnim, unakaženim tijelima pronađenim u obližnjoj šumi, što daje povoda strahu da mračne sile vrebaju svoju sljedeću žrtvu. Stoljeće nakon objavljivanja 'Čarobne gore', Olga Tokarczuk ponovno posjećuje književni teritorij Thomasa Manna te s prepoznatljivom smjelošću, inventivnošću i humorom pripovijeda o simpoziju mizoginije nad kojim se uzdiže iskonski, zborni glas čudovišnih žena, empuza. Roman 'Empuzij kritika je šovinizma, stigmatizacije ljudi na osnovi rodnih uloga nametnutih u modernim društvima, ali i poziv u svijet mašte koji nadilazi prostore u kojima smo se navikli osjećati sigurno...
'Piščev dnevnik', David Albahari (Booksa i MaMa)
'Piščev dnevnik' sadrži kolumne Davida Albaharija koje je pisao za portal Booksa.hr, a uređivao ih je Luka Ostojić. Knjigu su u suradnji objavili Kulturtreger, Multimedijalni institut i kolektiv Škart u biblioteci Prijatelji. David Albahari (1948.–2023.) bio je književnik, prevoditelj, urednik i antologičar koji je iza sebe ostavio impresivan opus. Posvećeni čitatelj i erudita prevodio je s engleskog jezika uglavnom svoje suvremenike, bio je urednik u više časopisa i izdavačkih kuća te i sam pokrenuo časopis za svjetsku književnost Pismo. Prvu knjigu, zbirku kratkih priča 'Porodično vreme, objavio je 1973. godine nakon čega je uslijedilo 17 romana, 18 zbirki kratkih priča te pet zbirki eseja. Obiteljska povijest, židovski identitet i jugoslavensko iskustvo snažno su utjecali na njegovo stvara laštvo a njegov književni izričaj najčešće se svrstava u postmodernizam, iako ga je on smatrao prije svega vremenskom odrednicom. Čvrsto je ustrajavao na svojoj apolitičnosti smatrajući je preduvjetom dobre literature koja mora izražavati sumnju prema svemu.
