Ljeto je i slažu se liste knjiga koje nismo pročitali kroz godinu, a svaki kutak uz more pravi je ambijent za čitanje romana 'Brod za Issu' Roberta Perišića.

Avantura je to koja će vas odvesti na nezaboravnu plovidbu sa Sicilije na Vis, u potonula vremena koja nam je Perišić približio tako opipljivo da čitateljice i čitatelji nalaze emocije u jadranskim davninama o kojima dosad nisu imali sliku.

Ljudi su bili malo drukčiji, u srži isti, a životinje i biljke putovale su s njima, morem uvijek istim – da osnuju Issu, antički Vis, prvi grad na Jadranu. Te životinje i biljke, kao i drugi prirodni elementi, važan su dio ovoga romana koji promišlja naš odnos prema prirodi kroz povijest, do danas.

Robert Perišić je nedavno predstavio 'Brod za Issu' u Galeriji Klovićevi dvori, u sretnom nadopunjavanju s izložbom o arheološkom nasljeđu otoka Visa, Vis-à-Vis. Roman je objavljen i na engleskom jeziku u SAD, a krajem ove godine izlazi i španjolski prijevod. Američko izdanje ima odlične odjeke, primjerice u Kirkusu koji roman naziva 'gracioznom meditacijom o povijesti i prirodi', ili u Wall Street Journalu koji je roman uvrstio među deset knjiga godine u SAD. Čitateljstvo u Hrvatskoj, osim kroz medijske odjeke, do knjige dolazi i putem usmene predaje; oni koji ga zavole, ostaju pod dojmom njegova jedinstvenog svijeta i to prenose dalje.

U užem smislu radnje 'Brod za Issu' vodi nas u vrijeme kada se stvarala kultura Mediterana, kada nastaje viška Issa, prvi urbanistički planirani grad na Jadranu, kad nam istim brodom stižu pismenost, kultura vina, mačke i još mnogo toga bez čega ne možemo zamisliti naš krajolik, a što su na Issu donijeli stari Grci. Perišić rekonstruira davna zbivanja s fokusom na nekoliko likova koji na putovanje prema Visu, s juga, kreću zajedno sa svojim životinjama pa će kroz roman, osim ljudi, posebnu pozornost dobiti i one. Mačke su prve od svoje vrste na Jadranu – barem je tako u ovom romanu; budući da se baš u to vrijeme mačka udomaćila kod starih Grka (koji je preuzimaju od Egipćana), pretpostavka priče je da su oni, na Issu, donijeli prve mačke na naš teritorij. A magarci, trpljivi radnici Mediterana, graditelji su grada koliko i ljudi, samo bez ikakvih prava.

Ove teme su autoru važne, kako kaže u jednom intervjuu jer stari Grci su nestali, njihov grad je sad pod zemljom – ali ono prirodno što su donijeli, još je tu; i sa Isse se širilo dalje, na kopno. Slojevita priča o dalekom naslijeđu kao i trajnosti naših djela u prirodi daju romanu ekološko-povijesnu dimenziju, a pripovjedač nalazi načina da se osvrne i na sadašnjost – preko jednog neobičnog glasa, o čemu možete ponešto saznati i ovdje.

Prethodni romani Roberta Perišića, 'Naš čovjek na terenu' i 'Područje bez signala', imali su izvrstan odjek u Europi i SAD, a po „Području bez signala“ snimljena je i međunarodno nagrađivana i gledana TV serija.

Izdavač Sandorf ovu čitku knjigu preporučuje svima koji su otvoreni za drukčije i nepredvidljivo – za jedno sasvim posebno iskustvo ronjenja u vremenske dubine Jadrana.

Zbog nekih davnih putnika na „Brodu za Issu“, Sandorf i Robert Perišić odlučili su podržati rad na zaštiti nezbrinutih mačaka udruge Prava šapa i donirati 30% iznosa svake kupljene knjige putem direktne prodaje (https://www.knjigolov.hr/katalog/Robert-Peri%C5%A1i%C4%87/Brod-za-Issu/44960/).

Podržite ovu akciju i uplovite u ljeto s 'Brodom za Issu'!

P.S.

A ako vam se putem na brod u zadnji čas ukrca jedan mali avanturist, molimo vas, provjerite je li to ovaj.