Nikoga ne čudi činjenica da bistra djeca imaju veću tendenciju posezati za knjigom iz zadovoljstva. No povećava li ta činjenica sposobnosti učenja? U potrazi za odgovorom na to pitanje, britanski znanstvenici pratili su 17.000 ispitanika, rođenih istog tjedna 1970. u Engleskoj, Škotskoj i Walesu.

Svakih nekoliko godina intervjuirali su sudionike kako bi zabilježili i pratili različite aspekte njihova života, od edukacije preko zaposlenja do psihičkog i fizičkog zdravlja, istražujući prevladavajuće utjecaje.

Uspoređivali su djecu iz sličnih socijalnih sredina, u dobi od pet i deset godina te došli do zaključka da ona djeca koja su često čitala u toj dobi te više nego jednom tjedno posezala za knjigom, u dobi od 16 godina, imaju puno bolje rezultate na testovima od djece koja nisu čitala uopće ili su čitala manje.

Čitanje iz zabave povezano je s većim intelektualnim napredovanjem, osim u vokabularu, također i u područjima prirodnih znanosti, posebice u matematici. Osim što čitanje upoznaje mlade s novim riječima, upoznaje i ih i s novim svijetom – ideja, što im omogućuje olakšanu percepciju i usvajanje novih informacija i koncepata kojima se izloženi naknadno u školi.

Novi segment u studiji odnosi se na korelaciju čitanja i uspjeha u odrasloj dobi te je upravo u tijeku anketiranje odabrane skupine koja sada ima 42 godine. Uskoro ćemo saznati, na temelju njihovih iskaza, je li ih čitanje očuvalo od kognitivnog propadanja.