Tome u prilog idu i novija istraživanja koja ukazuju na višestruku dobrobit od čitanja: od razvijanja komunikacijskih i socijalnih vještina, intelektualnih sposobnosti, tolerancije, kulture dijaloga do utjecaja na psihofizičko zdravlje.

Čitateljska grupa skupina je ljudi koja se sastaje, najčešće jednom mjesečno, kako bi članovi razgovarali o knjizi (tzv. single-title čitateljska grupa) ili knjigama (tzv. multi-title čitateljska grupa) koje su pročitali.

U organizaciji Hrvatskog čitateljskog društva nedavno je održan već tradicionalni stručni skup povodom Međunarodnog dana pismenosti, ovaj put na temu čitateljskih grupa. Bilo je to prvo opsežno predstavljanje različitih hrvatskih čitateljskih grupa koje djeluju u knjižnicama, školama i udrugama.

Profesorica i knjižničarka Kristina Čunović, predsjednica Hrvatskog čitateljskog društva, prenijela nam je dojmove nakon održanog skupa.

'Čitateljske grupe u Hrvatskoj najčešće se nalaze u prostorima knjižnica; sastaju se najčešće jednom mjesečno, a članovi su većinom žene. Čita se različita literatura, neki čitateljski klubovi čitaju malo zahtjevniju literaturu i čak zovu goste, stručnjake iz područja zdravlja ili odgoja; nekima su sastanci čitateljskog kluba pomalo i izgovor da se druže, poput čitateljske grupe mama iz Bjelovara (knjiga je poticaj, ali uvijek sve završi pričom o djeci i odgoju...), neki klubovi za djecu biraju manje poznate i manje razvikane knjige', objašnjava Čunović

Bilo bi joj drago, kaže, da hrvatskim izdavačima bude jedan od ciljeva da se povežu s raznim čitateljskim grupama, omogućuju im pristojne popuste na knjige, dostavljaju popise najnovijih naslova, organiziraju susrete s piscima i javna čitanja.

Mr. sc. Ivana Bašić, dopredsjednica udruge Balans centar za logopedagogiju i biblioterapiju, otkrila je da je upravo sloboda izbora teksta, ono što povezuje sve grupe vrlo različitih profila.

'Iako su u hrvatskim čitateljskim grupama članovi većinom strastveni čitatelji, sve više im se pridružuju čitatelji sa slabijim (ili negativnim) iskustvom čitanja koji u grupama otkrivaju užitak u dijeljenju svojih iskustava teksta. Naime, za razliku od klasične obrade školskih lektira u kojima se počinje najčešće kontekstom u kojem je djelo nastalo, da bi se preko analize došlo do važnih književno-teoretskih sastavnica i tek na kraju, ako za to ima vremena, do osobnog doživljaja, u čitateljskim grupama proces je obrnutog tijeka i najvažniji je najprije osobni doživljaj teksta, a tek potom sve ostalo.

Na osnovi ankete provedene prošle godine u našim čitateljskim grupama (anketa je bila temelj za knjigu 'O čitateljskim grupama - metodički priručnik s primjerima dobre prakse') saznali smo da članovi čitateljskih grupa najviše uživaju u tolerantnoj atmosferi u kojoj se razvijaju zdrav humor, smijeh i veselje, upravo na temelju različitosti doživljaja. Izuzetno je zanimljivo, kako je rekla jedna članica grupe Klub čitatelja tuđih najdražih knjiga, kako u razgovoru postajemo svjesni da postoji toliko različitih načina gledanja na pročitani tekst da se čovjek zapita jesmo li uopće čitali istu knjigu.

Čak i najbolji prijatelji iznenade jedni druge jer uvijek otkriju nešto novo, što bi im promaklo u površnoj komunikaciji. Knjiga je svijet koji svatko čita na svoj način – ljepota čitateljskih grupa je u tome što one njeguju takav način razgovora u kojem se različiti svjetovi dotiču a ne isključuju. U ovakvim grupama upoznajemo ljude kroz njihov emotivni, duhovni i intelektualni svijet, što je jedan od razloga zašto mnogi članovi čitateljskih grupa postanu vrlo brzo dobri prijatelji iako se najčešće viđaju samo jednom mjesečno.

Jedna je djevojka rekla da je čitateljska grupa zapravo sat književnosti iz snova – ova poetska definicija pogađa bit i povezuje nas s našim biografijama u kojima smo tragali za vremenom u kojem ćemo moći o knjigama razgovarati osobno, kao ljudi koji u tekst upisuju svoju intimu, a ne analitički i distancirano kao profesionalni kritičari', kazala je Bašić

Uspješan rad čitateljskog kluba Knjižnice Ivane Brlić Mažuranić potaknuo je Mirtu Šimić, koordinatoricu knjižnice, da u veljači 2013. osnuje Čitateljski klub Knjižnice I. B. Mažuranić na društvenoj mreži Facebook, prvi takvog tipa u Knjižnicama grada Zagreba.

'Jedan dio članova kluba su korisnici knjižnice, no puno članova imamo iz cijele Hrvatske, a iz regije (Srbija, Bosna i Hercegovina i Makedonija). Danas je broj članova 754 i svakim danom je u porastu. Od samog početka koncepcija kluba na Facebooku bila je ponuditi članovima što kvalitetnije naslove, tj. da predstavljeni naslovi ispunjavaju tri kriterija – dobar urednički izbor, dobar prijevod i dobra lektura', objašnjava Šimić te napominje da su kvalitetni osvrti i recenzije u klubu privukli u članstvo i brojne pisce te nakladničke kuće.

Među njima su i Suzana Matić, Irena Lukšić, Diana Brkić, Anela Borčić, Mirjana Gaura, Ljiljana Jelaska, Kristian Novak, Andrea Pisac, Sonja Smolec, Sonja Zubović, Sanja Željeznjak, Želimir Periš, Stjepo Martinović, Matilda Mance, Disput, Ibis grafika, Algoritam, ArsIris naklada.

Tim putem i pisci i nakladnici mogu dobiti povratnu informaciju o svojim djelima od čitatelja.

'Tako, na primjer književnik Kristian Novak kaže: 'Komunikacija s čitateljima pridonosi mome razumijevanju percipirane kvalitete književnog teksta. Ne treba posebno naglašavati u kolikoj to mjeri pridonosi mome pisanju'.