Knjiga je u nas upravo objavljena u izdanju Edicija Božičević i prijevodu Gige Gračan.

Esejist, romanopisac i filozof, Saul (1947.) je uz Nobelovku Alice Munro najistaknutije ime suvremene kanadske književnosti. On je i predsjednik Međunarodnog PEN-a, pa je razgovor s njime u Dvorani Mueller Kina Europe vodila predsjednica Hrvatskog PEN-a Nadežda Čačinovič, a u razgovoru je sudjelovala i prevoditeljica Gračan.

"Napisati dobru priču samo je naizgled jednostavan posao: to je zapravo gotovo nemoguće", kazao je Saul. "Svaka je moja knjiga kao jedno poglavlje mojega života. One se stilski možda čine jednostavnima, no to je tako tek na površini, jer one su zapravo pune prikrivene kompleksnosti, te obilja crnog humora", dodao je.

Dobra književnost – romani, poezija, novele - mogu potrajati i tisućama godina, za razliku od primjerice publicističkih djela čiji je vijek trajanja često vrlo ograničen, smatra Saul.

Ono što dobar roman svakako mora sadržavati je istina u pogledu ljudskog stanja: kako bi fikcija bila vjerodostojna, ona mora biti utemeljena u zbilji, čak i kad je sama priča apsolutno iščašena, kazao je.

Saul je autor dvanaest publicističkih djela i šest romana, prevedenih na 25 jezika svijeta, a posebno je poznat po filozofskoj trilogiji "Voltaire’s Bastards and the Dictatorship of Reason in the West" (1992.), "The Doubter’s Companion" (1994.) i "The Unconscious Civilization (1995.), koju je 2001. zaokružio s knjigom "On Equilibrium". Njegova se djela poučavaju na mnogim sveučilištima, te su ključna za raspravu o suvremenom društvu u mnogim državama.

Dobitnik je brojnih nagrada, između ostalih i južnokorejske nagrade za književnost Manhae, nagrade Pablo Neruda, nagrade kanadskoga guvernera za beletristiku, inauguralne nagrade za književnost Gutenberg Galaxy i talijanske međunarodne nagradu Premio letterario. Nositelj je sedamnaest počasnih titula kao i viteškog reda Order of Canada te je Chevalier francuskoga Ordre des Arts et des Lettres.

Njegov šesti roman "Mračni otkloni, Pripovijest jednog putnika" (2012.) najavljen je kao pametna i cinična crna komedija o suvremenim novobogatašima, prepuna sočnih dijaloga i opisa života u privilegiranim krugovima s obje strane Atlantika.

Što novac čini ljudima

"To je knjiga o tome što se događa kad novac – ogromne količine novca - ljude oslobodi bilo kakvih ograničenja", pojasnio je pisac. Za tu se temu odlučio kako bi besmislenosti postojanja novobogataša pokušao dati neki kontekst i smisao, dodao je.

"Zanimala me je beznačajnost ekonomske eksplozije u korist vrlo malog broja ljudi na prijelazu stoljeća. Kada pogledate besmislenost njihova postojanja, pitate se što taj jedan posto ljudi radi, koji smisao daju društvu?", kazao je Saul.

Smještena u 80-te i 90-te godine prošloga stoljeća, radnja pripovjedača uvodi u svijet suvremene aristokracije, otkrivajući fascinantan svijet tajnih ljubavnika, princeza u egzilu i religioznih nasljednica, nudeći duhovitu i kreativnu analizu suvremenog društva kao poticaj za promišljanje i čuđenje.

"Zanimalo me je literarno istražiti kako oni funkcioniraju kad se zatvore vrata njihove spavaće sobe. Želio sam pokušati ući u njihov život iznutra i to je ono što moj pripovjedač čini - ljušti ih sloj po sloj, razotkrivajući ono što ni oni sami ranije nisu znali jedni o drugima", pojasnio je.

Knjiga je pisana u formi pikaresknog romana, a podijeljena je na 18 među sobom samostalnih poglavlja koje ujedinjuje glas pripovjedača, te iskustva koja on skuplja putujući mnogim krajevima svijeta.

"U svojim knjigama često alterniram između fikcije i nefikcije, svjesno mijenjajući stil i strukturu", kazao je pisac. "Tu sam se naprosto odlučio vratiti jednoj gotovo zaboravljenoj formi – pikaresknom romanu", napomenuo je.

Urednik izdanja Matija Janeš kazao je kako je riječ o knjizi jednostavna i spontana dijaloga, pisanoj kolokvijalnim stilom koji je na suptilan način obogaćen ironijom, humorom, intelektualnošću i samosviješću.

Čačinovič se osvrnula na Saulov pripovjedački perfekcionizam u kojemu "čuva tradiciju onoga što čini pripovijedanje dobre priče". "Njegov fikcionalni literarni jezik svojom riznicom dosjetki suvremenog pripovijedanja donosi čitatelju pravo iskustvo užitka čitanja", kazala je Čačinovič.

Mislilac modernog doba

Aktivan u društvenom području, Saul je izvanredni mislilac modernog doba koji, u duhu nove renesanse, osporava njegovo mračnjaštvo, te se u ime humanističkih ideala zalaže za etičko, demokratično i kreativno društvo i slobodu izražavanja.

U svojim esejima i javnim nastupima skreće pozornost na nerazumnu moć države zahvaljujući moći samoj i podizanju ideologija na razinu apsolutnih istina.

Smatra da rast socijalno neosjetljivog individualizma dovodi do otuđenja pojedinca u društvu, te osuđuje diktaturu razuma i vojske, te indiferentnost spram siromaštva.

O tim i mnogim drugim temama u susretu sa svojim je hrvatskim čitateljima Saul je razgovarao u Kinu Europi, kao jedan od osamdesetak istaknutih domaćih i inozemnih gostiju Festivala svjetske književnosti (FSK), koji se u svojem trećem izdanju od 3. do 11. rujna održava u Zagrebu u organizaciji nakladnika Frakture.