Pod nazivom 'Spasitelj svijeta' (Salvator Mundi), portret Isusa Krista koji u lijevoj ruci drži kristalnu kuglu, a desnu podiže u znak blagoslova, slika Leonarda da Vincija iz 1506.-13. na aukciji njujorškog Christie'sa 15. studenoga nudi se za 100 milijuna dolara, uz djela Andyja Warhola, Marka Rhotka, Jeana-Michela Basquiata, Keitha Heringa i drugih poslijeratnih i suvremenih autora.

Prema londonskom prodavaču umjetnina Philipu Mouldu potez je pametan jer tržište starih majstora trenutno ne stoji najbolje, a u posljednjih deset godina bilježi pad cijena od oko 40 posto. Veliki novac je, zapravo, u suvremenoj umjetnosti, objašnjava Mould, a kupci su često oni koji su milijune stekli u tehnološkoj industriji.

'Moderni kupci nisu klasično obrazovani kao oni prije možda 30 godina pa taj tip novca nije usmjeren na klasičnu i renesansnu umjetnost, skoro po za nju nema strpljenja. Puno bolje prolaze radovi autora i karizmatičnih figura kasnog 20. stoljeća na koje su današnji kupci spremni mnogo potrošiti. Ali Leonardo je jedan od onih koji jednostavno nadilazi stoljeća. Nema nikoga poput njega. U svijetu umjetnosti on je božanstvo pa nije teško zamisliti da će kineski plutokrat, recimo, nakon što si je za 110 milijuna dolara kupio jednog Basquiata, istu svotu izdvojiti i za Leonarda', zaključio je Mould. 

Slika 'Salvator Mundi' je među 15-ak njih za koje je potvrđeno da su da Vincijeve, a među njima jedina koja je u privatnom vlasništvu. Prije nego što ju je Christie's dao na aukciju, od 2013., bila je u rukama ruskog milijardera i vlasnika francuskog nogometnog kluba AS Monaco, Dmitrija Ribolovljeva. On je za nju svojedobno izdvojio 127.5 milijuna dolara, a 100 milijuna dolara, kolika joj je početna cijena u Christie'su istodobno je i rekordna za djelo nekog od starih majstora ponuđenih u ovoj akucijskoj kući.

Leonardo da Vinci naslikao ju je za francuskog kralja Luja XII., u isto vrijeme kad je radio na Mona Lisi, zbog čega portret Krista nazivaju i muškom inačicom ove slavne slike koja se čuva u pariškom Louvreu. Kompozicijski su slične, a oboje imaju i enigmatičan izraz lica, po kojem je Mona Lisa prepoznatljiva.

Dok kao 'najveće umjetničko otkriće 21. stoljeća', javnosti nije predstavljena 2011., u londonskoj Nacionalnoj galeriji, na velikoj izložbi posvećenoj Leonardu da Vinciju, slika 'Spasitelj svijeta' smatrala se izgubljenom. Kroz povijest se, nakon što je sredinom 17. stoljeća bila dijelom zbirke engleskog kralja Charlesa I., spomenula svega nekoliko puta, primjerice 1763., kad ju je na prodaju nudio sir Charles Herbert Sheffield, nezakoniti sin prvog vojvode od Buckinghama, Johna Sheffielda. Zatim kao da je 'propala u zemlju', sve dok se 140 godina kasnije, 1900. ne pojavljuje kod sira Charlesa Robinsona. On ju je, međutim, kupio vjerujući da se radi o djelu jednog od slikara da Vincijeva kruga, Bernardina Luinija.

Daleko najzanimljiviji trenutak u povijesti 'Spasitelja svijeta' svakako je 1958., kad se slika ponovno ukazuje, taj put na aukciji u Sotheby'su, gdje je prodana za šezdesetak dolara. Kad ju je 2005., na nekoj maloj regionalnoj izložbi u SAD-u, kupila skupina poslovnjaka, vjerovalo se da je djelo Leonardova učenika Giovannija Antonija Boltraffija. Na sebi je imala dodatne slojeve boje, a Isus je u međuvremenu dobio i neugledne brkove.

Postojao je, ipak, kako je ispalo, crv sumnje, možda i očajnička nada da se iza svega toga možda krije majstor glavom i bradom. Krenule su godine opsežnih istraživanja i provjera autentičnosti, koje su okupile svjetske stručnjake za da Vincijev opus, da bi se na koncu - 2011. - službeno potvrdilo da je u pitanju zaista Leonardo. Bio je to prvi put od 1909. da je otkriven neki od radova genijalnog umjetnika.

'Vidjeti dovršeno remek-djelo Leonarda da Vincija, stvoreno na vrhuncu njegova genija, na jednoj aukciji 2017. zaista je čudo u svijetu umjetnosti', rekao je Alan Wintermute iz Christie'sa, nazivajući 'Spasitelja svijeta' svetim gralom među slikama starih majstora.