Voditelj okrugloga stola Jozo Ivanović ocijenio je kako je rad u arhivima u ranijim razdobljima bio jednostavniji jer je u njima bilo malo 'novijega gradiva'. Nije bilo ni preklapanja različitih propisa, a držalo se načela dostupnosti građe nakon 30 godina, rekao je Ivanović dodavši kako tada nismo imali ni drugih propisa, kao što je na primjer Zakon o tajnosti podataka, o čuvanju gradiva.

Naglasio je kako danas imamo arhivski zakon starije generacije i niz različitih propisa novije generacije. Imamo propise koji javnost i građane potiču na dostupnost gradiva, rekao je dodavši kako javnost i građani trebaju biti što informiraniji jer se po tom prepoznaje demokratski sustav.

Povjesničar Davor Marijan podsjetio je kako je kao istraživač povijesti Domovinskoga rata i hrvatske povijesti od osamdesetih godina, nakon 2000. imao problema s pristupom gradivu. Naveo je kako nije mogao dobiti na uvid gradivo Centralnoga komiteta Saveza komunista Hrvatske (CK SKH) te dodao kako mu je odbijenicu poslao SDP. U odbijenici se navodilo, kako je rekao, da je 1950. granična godina za korištenje gradiva CK.

Marijan smatra kako ne postoji ni jedan dokumenat nastao do 30. svibnja 1990. godine, koji bi mogao ugroziti nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske. 'Sva građa koja je nastala do 30. svibnja 1990. trebala bi biti dostupna', rekao je Marijan.

Ocijenio je kako nam je Haaški sud uništio arhivski sustav te dodao da su se njegovi istražitelji šetali po depoima arhiva. U slučaju generala Gotovine deklasificirano je oko 3.500 dokumenata, a mi ih danas ne možemo dobiti, rekao je Marijan podsjetivši kako se i 'Brijunski transkript' nalazi na mrežnim stranicama haaškoga suda, a u Hrvatskoj je nedostupan.

Novinar Miroslav Edvin Habek smatra da postoji više problema oko dostupnosti arhiva predsjednika Franje Tuđmana. Naveo je kako dubrovačka istraživačica, koja se bavila pitanjem trgovine teritorija nije mogla ući u Tuđmanov arhiv, dok je istodobno u taj arhiv mogao ulaziti ravnatelj Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskoga centra Domovinskoga rata Ante Nazor.

Ustvrdio je da su nesređenost i nepostojanje gradiva problem s gradivom iz razdoblja socijalističke Hrvatske. 'Velik dio dokumenata SR Hrvatske s oznakom državne tajne nije ni došao u HDA', rekao je dodavši kako uz to nedostaju mnogi dokumenti, koji su možda uništeni.

Po Habekovim riječima hrvatske vlasti ni prije ni poslije 1990. ne provode zakone.

Povjesničar Ivo Banac smatra da povjesničari trebaju uvijek biti na strani potpune otvorenosti arhivskoga gradiva. Dodao je kako će, međutim, država uvijek imati u pitanju gradiva svoje interese. Treba se zalagati za pravilo čuvanja 30 godina za osjetljive dokumente, istaknuo je Banac dodavši kako stupanj osjetljivosti i tajnosti ne može biti u rukama pojedinaca.

Banac smatra da mora postojati revizija onih koji određuju stupanj trajnosti i povjerljivosti gradiva. Ocijenio apsurdnim da o uporabi pojedinih fondova arhivskoga gradiva odlučuje vlada.

Neprihvatljive su i poruke pojedinih hrvatskih političara koji smatraju da je 'službenim organima Bosne i Hercegovine' trebalo ograničiti ili zabraniti korištenje arhivskoga gradiva oko pitanja hrvatske politike.

Američke arhive o Jugoslaviji ocijenio je otvorenima povjesničar Tvrtko Jakovina te predložio da po uzoru na Slovačku, koja je otvorila svoj arhivski ured u Pragu, slično napravi i Hrvatska za pitanje povijesti u razdoblju Jugoslavije.

U sklopu obilježavanja Međunarodnoga dana arhiva jutros je u HDA održano predavanje iz povijesti arhiva pod naslovom 'Portreti ravnatelja HDA od Ivana Zakmardija do Bernarda Stullija (1643.-1978.)'. O ravnateljima su govorili Ladislav Dobrica, Melina Lučić i Mario Stipančević

Do 18 sati posjetitelji mogu uz stručno vodstvo razgledati zgradu i stalne postave HDA, a obilježavanje Međunarodnoga dana arhiva završava u 18 sati projekcijama filmova 'Goli otok' Darka Bavoljaka i 'Čaruga-ogledalo vremena' Borisa Šepera.