Divljom plažom šeću ratni profiteri, njihovi pomoćnici i lokalni luzeri i kroje sudbinu glavnog junaka Žakija, bivšeg legionara i vojnika, čovjeka koji je samo naizgled digao ruke od života. No slučajno iskopan leš na lokalnoj ilegalnoj šljunčari promijenit će Žakijev život, baš kao i neočekivano pojavljivanje nejgova problematičnog izgubljenog sina, ali i jedne žene. Na koju će stranu krenuti Žaki? Hoće li se odlučiti za ljubav i smirenje ili će ponovo morati uzeti oružje u ruke?

Nakon serije knjiga u kojima je tematizirao svoju mladost i odrastanje (Rani dani, Trava i korov, Mrtva priroda), Goran Tribuson okrenuo se opisivanju polusvijeta napuštenih prigradskih naselja i s jednim od najboljih romana suvremene hrvatske proze Klub obožavatelja započeo niz koji se nastavlja romanom Kuća u kojoj stanuje vrag i, sada, Divljom plažom. Istoodobno i blag i gorak, duhovito i smrtno ozbiljan, ovaj roman prelijeva stranice crne kronike u vrsnu literaturu kakvu pišu samo najveća imena suvremene hrvatske proze, a ovaj je roman dokaz da Goran Tribuson to nedvojbeno jest.

Goran Tribuson rođen je 1948. u Bjelovaru. Studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i magistrirao filmologiju. Radio je u Vjesnikovoj marketinškoj agenciji i kao član uredništva Hrvatskoga leksikona. Predaje filmski scenarij na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Kratke priče počinje objavljivati početkom 70-ih godina u prvome valu generacije fantastičara, koje će poslije objaviti u zbirkama Zavjera kartografa (1972), Praška smrt (1975) i Raj za pse (1978), a dio tog tematskog kruga čini i najveći dio knjiga izabranih priča Spavaća kola (1983), Klasici na keranu (1987) i Osmi okular (1998). Fantastici i Zagrebu 1920-ih vratit će se i pripovijetkama objavljenim u knjizi Zvijezda kabarea (1998). Zadržavajući srednjoeuropsku ikonografiju i ambijente te zanimanje za okultno, Tribuson 80-ih ispisuje proze tzv. Aschenreiterova ciklusa, koji obuhvaća priču Raj za pse te romane: Snijeg u Heldebergu (1980), Čuješ li nas, Frido Štern (1981) i Ruski rulet (1982). Toj poetici vratit će se početkom 90-ih romanima Potonulo groblje (1990) i Sanatorij (1993). U ciklusu autobiografski obilježenih romana Polagana predaja (1984) i Legija stranaca (1985), Povijest pornografije (1988), Klub obožavatelja (2001) i Ne dao Bog većeg zla (2002) te zbirka autobiografskih zapisa Rani dani (1997), Trava i korov (1999) te Mrtva priroda (2003) tematizirao je odrastanje u Bjelovaru te popkulturnu mitologiju generacije 1960-ih i raspad generacijskih ideala. U ciklusu krimića uz Uzvratni susret (1986) i Made in USA (1986) središnje mjesto zauzimaju romani s Nikolom Banićem, bivšim policajcem nesređena privatnog života i ljubiteljem jazza, privatnim istražiteljem: Zavirivanje (1985), Siva zona (1989), Dublja strana zaljeva (1991), Noćna smjena (1996), Bijesne lisice (2000) i Gorka čokolada (2004). Napisao je scenarije za filmove: Crvena prašina, Srce nije u modi, Potonulo groblje i Ne dao Bog većeg zla.