Prirodni sustav dualizma našao je u duoslici (dvostrukoj slici) Nade Žiljak svoju artificijelnu transpoziciju. Njome se unapređuje štafelajno slikarstvo čineći ga ovisnim o visokoj tehnologiji.
Duoslika je izraz suvremenog doba te izražajne podjele stvarnosti na virtualnu (tehnološki dorađenu) i stvarnu (naturalnu), svjesno izmiješanih granica. Vratiti granice na početak gotovo je nemoguća misija, ali i zašto bi se odbacivao duh vlastita vremena i novih proširenih senzibiliteta, k tomu znanstveno-tehnološki potkrijepljenih, kada se duoslikom dosegnuo mogući put.

Duoslika se prepoznaje kao svijest i podsvijest, izgled i želja, viđeno i sanjano, prikazano i prikriveno. Erotska komponenta slikarstva Nade Žiljak imala je u tom istraživanju infrared arta ključnu ulogu. Prema njemu usmjeravala je novu abecedu likovnog jezika koji odgovara njezinu senzibilitetu i slikopisu. Tako nastala duoslika može se iščitati kao posljedica dugogodišnje preokupacije erotskim temama.

Stvarati duosliku znači uspostaviti novi način upravljanja vidljivim i nevidljivim, podrediti novu spoznaju o različitom 'z' faktoru pigmenta slikarskoj naravi koja suprotstavlja intimna i opća mjesta te ostvaruje nove osjetilne, likovne i estetske užitke. Duoslika naglašava racionalnu komponentu u iracionalnoj kompoziciji. Njezini prikazi jesu i nisu, boja su i neboja, vidljivi su i nisu. Ta je tajnovitost duoslike ostvarene u infrared artu svjestan izbor umjetnice. Odabravši moguću novu metodu manipulacije, odabrala je duosliku kao izraz 21. stoljeća.

Dnevničko i intimno, poetsko i erotsko upleteni su u čvrsto, neraskidivo klupko duoslike, koja postoji, čitali je mi ili ne. Jedna je objektivna spoznaja razorila stabilnost štafelajne slike. Granice su razbijene, sigurnost relativizirana, provokacija znatiželje moćna, manipulacija otvorena do neslućenih razmjera. Slikati ili ne slikati duosliku - postaje nebitno.

Kada se postavi pitanje zašto se Nada Žiljak posvetila istraživanju novih, golom oku nevidljivih prostora neboja, onda je infrared art definitivno avangardnost; prethodnica koja novim spoznajama o pigmentu traži smisao, oblik, način, pronalazi inovativne mogućnosti njihove slikarske primjene. S obzirom na prirodu infrared arta, u čijoj se domeni kreće istraživanje Nade Žiljak, štafelajna slika promaknuta je u sferu umjetnosti ovisnoj o visokoj tehnologiji, bez koje se ne bi mogla ostvariti. Time se uključila u proces suvremene likovne umjetnosti koji već više od pola stoljeća dorađuje novi likovni govor čija je gramatika, mahom, utemeljena na znanosti i visokoj tehnologiji, ali i rekonstrukciji trojedne homogenosti arta.